Paunovo oko (Spilocea oleagina) je ekonomski najznačajnija gljivična bolest masline koja se redovito pojavljuje svake godine u manjem ili većem intenzitetu uzrokujući smanjenje prinosa i do 20 posto. Mjere zaštite od ove bolesti se uglavnom temelje na kemijskim tretiranjima, u prvom redu bakarnim preparatima. Iako su pripravci na bazi bakra dozvoljeni u ekološkoj poljoprivredi, dugotrajna upotreba tih spojeva dovodi do niza štetnih posljedica.
Negativan utjecaj
Međutim postavlja se pitanje možemo li samo tako odbaciti bakarne spojeve i ako da s čime ćemo ih zamijeniti. Kako se čini za sada još ne, ali u nekoj skoroj budućnosti moguća je i njihova potpuna zabrana. Dugogodišnja primjena bakarnih sredstava dovodi do nakupljanja bakrenih iona u tlu izvan dopuštene količine što negativno utječe na živi svijet tla. Osim toga ispiranjem s poljoprivrednih površina bakar dospijeva u podzemne i površinske vode. Neka novija istraživanja ukazuju na negativan utjecaj bakra na ljudsko zdravlje i moguću povezanost ovog metala s Alzheimerovom bolešću. S druge strane bakar se dobro veže na biljne organe što mu omogućuje dugotrajnije djelovanje i za vrijeme dugih perioda s padalinama, pa se time produžuje i razdoblje zaštite. Zahvaljujući specifičnom načinu djelovanja na patogene nema opasnosti od razvoja otpornosti.
Iako se zaštita maslina još uvijek ne može zamisliti bez upotrebe kemijskih sredstava, to ne znači da ih treba koristiti nekontrolirano i bezrazložno. U Hrvatskoj je dostupan čitav spektar pripravaka na osnovi bakra koji se smiju koristiti u ograničenoj količini. Da bi ta količina bila učinkovito iskorištena potrebno je ostvariti i kvalitetnu aplikaciju. Uzimajući u obzir kvalitetu provedene zaštite od iznimne je važnosti odrediti pravo vrijeme tretiranja. U tu svrhu znanstvenici razvijaju brojne modele čija je uloga predvidjeti nastanak bolesti i odrediti optimalno vrijeme primjene pripravaka za zaštitu. Premda takve modele ne možemo generalizirati prvenstveno zbog različitih uvjeta uzgoja maslina, općenito govoreći spore (konidije) ove gljive kliju pri temperaturnim vrijednosti između 5 i 25 °C dok je optimum oko 20 ° C.
Ulomak teksta iz 72. broja časopisa Maslinar
Maslinarski paket možete naručiti na sljedećem linku
