Evo koliko je vode potrebno maslini da preživi

Dr.sc. Marin Krapac pojašnjava koja je donja granica ukupne godišnje količine oborina za uzgoj maslina te kada točno maslini treba pomoći navodnjavanjem

Klimatske promjene nisu više pred našim vratima, one su već zakoračile u našu svakodnevicu. Tome, na žalost, svjedoče temperaturne oscilacije, toplinski udari, manjak oborina te ekstremne meteorološke pojave (olujni vjetar, tuča…). Klimatolozi u svojim istraživanjima napominju da je područje Mediterana, dakle područje najveće maslinarske proizvodnje u svijetu, najizloženije klimatskim promjenama.

Stručnjaci predviđaju porast srednje godišnje temperature na Mediteranu u idućem 20-godišnjem periodu za 1°C, a do 2070. godine srednja godišnja temperatura bi, prema prognozama klimatologa, rasla za više od 3 °C. No osim porasta temperature, problem predstavlja i smanjenje ukupne godišnje količine oborina.

Nužna je voda

Iako je maslina kserofitna kultura, odnosno kultura suhih područja, za njenu stabilnu i kontinuiranu rodnost nužna je voda. Prema literaturi donja granica ukupne godišnje količine oborina za uzgoj maslina jest 500 mm, a područjima gdje je godišnja količina oborina manja od 400 mm nužno je navodnjavati masline.

Osim ukupne godišnje količine oborina, na rentabilan uzgoj maslina utječe i njihov godišnji raspored. Viša količina oborina pada tijekom zimskog mirovanja masline, kada stabla imaju manju potrebu za vodom, a onda tijekom ljetnih mjeseci dolazi do manjka (deficita). Maslina je posebno osjetljiva na nedostatak vode tijekom cvatnje i zametanja plodova te 10-ak dana nakon odrvenjavanja koštice (od početka do sredine kolovoza), kada započinje intenzivniji rast mesa ploda i nakupljanje ulja u plodu.

Podaci iz literature o granicama ukupne godišnje količine oborina ovise o više čimbenika i ne mogu služiti kao pravilo, već kao orijentir. Naime, na smanjenje uroda uzrokovanog sušom, osim količine oborina utječu: sorta, tekstura tla, udio kamena, vegetacijski pokrov, udio organske tvari, dubina tla, porijeklo korijena, starost i kondicija stabla te duljina sušnog perioda.

Sorte koje se uzgajaju u južnim područjima Mediterana (sjever Afrike, jug Italije i Španjolske) obično su otpornije na sušu, od sorata koje su zastupljenije u sjevernom dijelu (sjever Italije, Francuska, Hrvatska i Slovenija). Od naših sorata, prema navodima literature, možemo izdvojiti Levantinku kao otpornu, dok je Oblica osjetljivija na sušu.

Glinovita i glinovito-ilovasta tla bolje vežu vodu, no u takvim se tlima voda brže kreće kroz mikropore tla i evaporacijom (isparavanjem iz tla) gubi u atmosferu. Stoga je potrebno nakon oborina i na onim lokacijama gdje je obradu moguće provoditi, kada se tlo malo prosuši, provesti plitku obradu kako bi se prekinuo kapilaritet i dio nakupljene (akumulirane) vode očuvao u tlu.

Viši udio kamena utječe na brži prolazak vode u dublje slojeve tla te se voda u takvim te pjeskovitim tlima brže gubi iz zone rasta i razvoja korjenovog sustava (rizosfere) masline gdje biljci više nije pristupačna.

Maslinarski paket možete naručiti na sljedećem linku