Evo na koje štetnike utječe proljetna rezidba

Proljetna rezidba indirektno utječe na manju prisutnost štetnika i uzročnika biljnih bolesti, ističe dr. Marin Krapac

U proljeće s višim temperaturama zraka i tla počinje vegetativni porast masline, no s višim temperaturama zraka „bude se“ i štetnici masline. Blage zime utječu na bolje prezimljavanje štetnika, što naravno, negativno utječe na vegetacijsku sezonu koja slijedi. Osim pojave štetnika i buđenja vegetacije, nakon prestanka opasnosti od niskih temperatura poželjno je pristupiti rezidbi maslina. Naime, nakon rezidbe i porastom temperatura počinje intenzivniji vegetativni porast, odnosno pojava mladih listića koji su najosjetljiviji na smrzavanje i ukoliko je rezidba provedena prerano, pojava hladnih perioda u rano proljeće može uzrokovati pozebu mladih listova, a ukoliko je period s nižim temperaturama zraka dulji može doći i do stradavanja starijih listova te tanjih izbojaka.

Utjecaj na štetnike

Možda se pitate kako rezidba može utjecati na štetnike? Utjecaj rezidbe na štetnike može biti dvojak, direktan ili indirektan. Ako uklonimo grane i dijelova krošnje u kojima se nalazi odrasli kukac, neki od razvojnih stadija štetnika, jajašca ili je prisutan uzročnik bolesti, tada direktno utječemo na smanjenje populacije štetnika ili bolesti, a odrezane dijelove stabla masline na kojima je uočena prisutnost štetnika ili bolesti najbolje je spaliti kako bi se spriječilo daljnje širenje patogena.

Spaljivanje kao mjera preporuča se u onim slučajevima kada je prisutnost bolesti ili štetnika u masliniku izražena, no bolji način postupanja s ostacima nakon rezidbe je njihovo usitnjavanje i kompostiranje te vraćanje organskog gnojiva u maslinik, jer je u većini primorskih maslinika tlo siromašno organskom tvari.

Rezidba indirektno utječe na manju prisutnost štetnika i uzročnika biljnih bolesti, jer se rezidbom omogućava bolja prozračnost krošnje te niža relativna vlaga zraka i viša temperatura unutar krošnje koja sprečava razvoj štetnika poput štitastih uši (Saissetia oleae – maslininog mediča, Lichtensia viburni – lemprikine štitaste uši) i maslinine buhe (Euphyllura olivina) te uzročnika bolesti poput gljivice Spilocaea oleagina, koja je uzročnik bolesti paunovo oko te Pseudocercospora cladosporioides, koja uzrokuje olovnu bolest masline.

Gustoća krošnje

Prilikom primjene sredstava za zaštitu bilja na orezanim stablima bolje je prodiranje sredstva u krošnju, čime se povećava bolja pokrivenost krošnje, posebice u unutrašnjim dijelovima krošnje. Slabo prodiranje sredstva za zaštitu bilja u unutarnje dijelove krošnje neorezanih stabala utječe na veću brojnost štetnika i patogena masline.
Visoka relativna vlažnost zraka može biti uvjetovana položajem maslinika (depresije, zaklonjeni položaji u kojima nema cirkulacije zraka, priobalna područja maslinika) te gustoćom krošnje.

O položaju maslinika potrebno je voditi računa prije podizanja nasada, no gustoća krošnje regulira se rezidbom. Štetnik koji direktno utječe na smanjenu rodnost maslina, a čija je brojnost uvjetovana višom relativnom vlagom zraka i nižom temperaturom unutar krošnje neorezanih stabala jest maslinina buha (Euphyllura olivina Costa.).

Iz novog broja časopisa Maslinar

NARUČITE ČASOPIS