Zbog blagih zima sadit ćemo sjevernoafričke masline

Poljoprivredna proizvodnja pod izravnim je utjecajem okoliša i promjena u okolišu. Posljednjih godina svjedočimo klimatskim promjenama koje utječu i na maslinarstvo, a prema projekcijama klimatologa ove će promjene u budućnosti biti još izraženije.

Porast temperature

Prema izvješću svjetske meteorološke organizacije o stanju globalne klime u periodu od 2015. do 2019. navedeno je da je prosječna globalna temperatura od predindustrijskog razdoblja porasla za 1,1 °C, a razdoblju od 2011. do 2015. godine taj rast je veći za 0,2 °C. Porast temperature utjecao je na smanjenje količina leda iz antarktičkog ledenog pokrova te podizanje srednje razine mora. Osim porasta temperature klimatolozi navode i smanjenu količinu oborina kao limitirajući faktor poljoprivredne proizvodnje. Ove klimatske promjene posebno su izražene u području Mediterana, gdje je i glavnina svjetske proizvodnje maslina. Prema projekcijama klimatologa na mediteranskom dijelu Republike Hrvatske u periodu do 2040. godine, predviđen je godišnji porast temperature za 0,8 – 1°C, dok je u periodu od 2041. do 2070. taj rast još izraženiji i iznosi više od 3°C. Osim rasta temperature do 2040. godine predviđa se i smanjenje godišnje količine oborina za 2 do 10 %.

Klimatske promjene imaju direktan i indirektan utjecaj na maslinarstvo. Direktan utjecaj očituje se ponajviše kroz promjenu temperature i količine oborine, ali i prisutnost jakih, olujnih, vjetrova koji uzrokuju mehanička oštećenja stabala. Indirektno klimatske promjene utječu na promjenu biocenoze u masliniku, odnosno pojavljuju se nove bolesti i štetnici, dok se oni koji su sada prisutni u masliniku premještaju u druga područja.

Klimatske promjene utječu na sektor maslinarstva kroz socioekonomske (smanjena zaposlenost i prihodi) i okolišne (veća opasnost požara, izraženija erozija) promjene.

Loša aktivnost

Nepovoljni utjecaj na rast i razvoj masline te količinu i kakvoću maslinovog ulja imaju niske, ali i visoke temperature. Tolerantnost masline na niske temperature ovisi o sorti, fenofazi, ali i o dinamici nastupanja te duljini trajanja niske temperature. Pojedine sorte poput Simjace i Oblice tolerantnije su na niske temperature, a tijekom fenofaze cvatnje maslina je najosjetljivija na niske temperature. Ukoliko niska temperatura nastupa naglo i/ili dulje traje, oštećenja na organima masline mogu biti veća nego kada je dolazak niskih temperatura postupan i/ili kraći.

Tijekom 2019. godine blaga zima, a potom nagli pad temperature u svibnju među glavnim je čimbenicima smanjene rodnosti masline, posebice na prostoru Istre. Prodor hladnog arktičkog zraka u svibnju utjecao je i na nižu rodnost maslina u sjevernoj Italiji, gdje je ona u odnosu na prethodnu, 2018. godinu bila niža za do 65 %.

I ova zima bila je relativno blaga, a onda je tijekom ožujka nastupio hladniji period. No ovaj hladni period uzrokovan je „marčanom burom“, a ne prodorom hladnog arktičkog zraka. Ukoliko tijekom i ove godine nastupi prodor arktičkog zraka u fenofazi formiranja rese ili cvatnji mogu se očekivati štete na cvjetovima i smanjeni urod.

Više temperature tijekom zime utječu na duljinu ili potpunu odsutnost fenofaze mirovanja, odnosno maslina je tijekom cijele godine aktivna. Maslini su za diferencijaciju cvatnih pupova potrebne temperature od 0-7 °C, a temperature više od 16 °C sprečavaju diferencijaciju pupova. Sortiment koji je trenutno prisutan u našim maslinicima zahtijeva tijekom zime veću sumu niskih zimskih temperatura. Ukoliko se ovaj parametar zbog klimatskih promjena smanji morat će se razmišljati o promjeni sortimenta, odnosno uvođenju onih sorta maslina koje se sada primjerice uzgajaju u sjevernoj Africi ili južnoj Italiji i Španjolskoj.

Smanjenje oborina

Visoka temperatura uz nedostatak oborina utječe i na nižu relativnu vlagu zraka koja je nepovoljna u masliniku tijekom fenofaze cvatnje, jer dolazi do isušivanja njuške tučka i smanjene oplodnje. Više temperature dovode i do ubrzane zriobe plodova te ranijeg trenutka berbe.

Zbog rasta temperature u budućnosti se može očekivati uzgoj maslina u područjima gdje on danas zbog niskih temperatura nije moguć, odnosno u sjevernijim područjima i na višim nadmorskim visinama. Projekcija je da će se uzgoj u ovim područjima, zbog klimatskih promjena povisiti za 25 % u idućih 50 godina.

Smanjenje oborina utječe i na smanjeni unos hraniva iz tla, usvajanje ugljika, intenzitet fotosinteze te nakupljanje ulja u plodu masline. Prema nekim autorima, količina oborina od oko 500 mm/godišnje donja je granica za komercijalnu maslinarsku proizvodnju. Niže oborine utječu i na smanjenu mikrobiološku aktivnost u tlu te razgradnju organske tvari, a tako indirektno utječu na manji urod plodova te udio ulja u plodu, posebice u maslinicima u kojima se provodi organska gnojidba.

Klimatolozi predviđaju da će se količina oborina tijekom zime u periodu od listopada do ožujka umjereno promijeniti, dok će smanjenje oborina u razdoblju od travnja do rujna biti značajno. Iako je maslina kserofitna kultura koja dobro podnosi sušu, nedostatak vode prvenstveno se odražava na smanjenje uroda. Zbog toga uzgoj maslina za komercijalnu proizvodnju, u većini područja gdje je on danas prisutan, u budućnosti neće biti moguć bez navodnjavanja.

Kako će stablo masline reagirati na sušu ovisi o više čimbenika poput sorte, teksture i dubine tla. Tako su neke sorte otpornije na sušu od drugih, a maslinici na težim tlima poput ilovastih i glinastih  će manje stradati od suše od onih na pjeskovitim, a posebice ukoliko je dubina tla veća. Kod dubljih, glinastih tala tijekom jesensko-zimskog perioda u tlu se nakuplja voda koju je tijekom proljetno-ljetnih mjeseci moguće očuvati plitkom obradom u uvjetima gdje je takva obrada moguća ili smanjiti isušivanje tla postavljanjem malča.

Selidba štetnika

Nedostatak oborina utječe na smanjenu rodnost, nižu masu plodova te nakupljanje ulja u plodu. U sušnim uvjetima plodovi maslina i djevičanska maslinova ulja imaju viši udio ukupnih fenola koji su nosioci gorčine i pikantnosti te su ulja dobivena u sušnim uvjetima gorča i pikantnija.

Klimatske promjene na maslinarstvo indirektno utječu pojavom bolesti i štetnika. Blage zime, kojima već svjedočimo, utječu na povećanje populacije štetnika, jer ne dolazi do njihove smrtnosti uzrokovane niskim temperaturama.

Prema projekcijama nekih istraživača pretpostavlja će da će broj plodova inficiranih maslininom muhom biti, u periodu od 2041. do 2050. godine, za 5,8 % manji, ali da će urod biti niži za 23,1 t/ha tako da ovo smanjenje zaraženih plodova ne pridonosi značajnije maslinarskoj proizvodnji.

Predviđanja su da će se štetnici i bolesti uslijed klimatskih promjena od ekvatora seliti prema sjeveru, tako možemo očekivati da će se i u našim maslinicima pojaviti neki novi problemi, dok će oni s kojima smo već upoznati, te ih manje ili više uspješno rješavamo premjestiti u sjevernija područja.

Dr.sc. Marin Krapac

Ovaj sadržaj sufinaciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija