Kako privući oprašivače u maslinik i zašto su važni za zdraviji nasad

Na prvi pogled moglo bi se pomisliti da oprašivači nisu presudni za maslinik. Naime, maslina se najvećim dijelom oprašuje vjetrom (anemofilna je vrsta), pa se pčele i drugi kukci često neopravdano zanemaruju. Međutim, posljednjih godina sve je više istraživanja i praktičnih iskustava koja pokazuju da bioraznolik maslinik, bogat oprašivačima i drugim korisnim kukcima, postaje otporniji, stabilniji i dugoročno produktivniji.

Složeni ekosustav

Pčele, bumbari, leptiri, solitarne pčele, osolike muhe (cvjetarice), mrežokrilke, božje ovčice i brojne druge vrste dio su složenog ekosustava u kojem svaka ima svoju ulogu. Dok neke sudjeluju u oprašivanju brojnih samoniklih i kultiviranih biljaka koje rastu između redova maslina ili uz rubove parcela, druge prirodno smanjuju brojnost štetnika hraneći se lisnim ušima, štitastim ušima, tripsima i drugim neželjenim organizmima. Upravo zato suvremeno maslinarstvo sve više naglašava očuvanje korisnih kukaca kao važan dio integrirane i održive proizvodnje.

Raznolik biljni pokrov jedan je od najjednostavnijih načina za povećanje brojnosti oprašivača u masliniku. Umjesto potpuno gole i često obrađivane površine, sve se više preporučuje održavanje prirodne vegetacije ili sjetva cvjetnih traka između redova. Biljke poput djeteline, facelije, kadulje, mažurana, komorača, stolisnika, divlje mrkve, origana i drugih medonosnih vrsta tijekom različitih dijelova godine osiguravaju pelud i nektar te privlače velik broj korisnih kukaca. Osim što povećavaju bioraznolikost, takve biljke štite tlo od erozije, poboljšavaju njegovu strukturu i pridonose očuvanju vlage tijekom sušnih razdoblja.

Jednako je važan i način održavanja travnog pokrova. Ako se cijeli maslinik pokosi odjednom, korisni kukci ostaju bez hrane i skloništa. Mnogo je korisnije kositi postupno, ostavljajući dijelove vegetacije koji će omogućiti oprašivačima da prežive i nastave svoj razvoj. Takva praksa danas se smatra jednim od temeljnih načela ekološki usmjerenog gospodarenja višegodišnjim nasadima.

Uporaba sredstava za zaštitu bilja

Velik utjecaj na brojnost korisnih kukaca ima i uporaba sredstava za zaštitu bilja. Neselektivni insekticidi često ne razlikuju štetnike od korisnih organizama pa mogu značajno narušiti prirodnu ravnotežu u masliniku. Zato stručnjaci preporučuju da se zaštita provodi samo kada je doista potrebna, uz izbor što selektivnijih pripravaka i uz poštivanje vremena primjene kako bi se što manje ugrozili oprašivači. Upravo očuvanje prirodnih neprijatelja štetnika može dugoročno smanjiti potrebu za kemijskim zahvatima.

Korisnim kukcima potrebno je osigurati i mjesto za život. Rubovi maslinika s autohtonim grmljem, suhozidi, hrpe kamenja, stari panjevi ili posebno izrađeni hoteli za kukce postaju sigurna skloništa za mnoge vrste. Hoteli za kukce mogu se izraditi od drvenih trupaca s izbušenim rupama različitih promjera, trske, bambusa, kore drveta i slame. Takva jednostavna skloništa posebno koriste solitarnim pčelama koje su među najvažnijim prirodnim oprašivačima brojnih biljnih vrsta.

Voda je još jedan često zanemaren čimbenik. Tijekom dugih i vrućih mediteranskih ljeta korisni kukci trebaju stalan izvor vode. Plitke posude ispunjene vodom i šljunkom, iz kojih mogu sigurno piti bez opasnosti od utapanja, mogu značajno povećati njihovu prisutnost u masliniku tijekom najtoplijeg dijela godine.

Iako pčele nisu glavni oprašivači masline, njihova prisutnost znak je zdravog agroekosustava. Maslinik u kojem žive brojni korisni kukci obično je otporniji na nagla narušavanja ravnoteže, ima bogatiji biljni pokrov i veću sposobnost prirodne regulacije štetnika. U vrijeme kada klimatske promjene i sve veći pritisak štetnih organizama predstavljaju ozbiljan izazov za proizvodnju, upravo očuvanje bioraznolikosti postaje jedna od najvažnijih investicija svakog maslinara.

Stvaranje maslinika koji nije samo proizvodna površina nego i stanište za oprašivače i druge korisne organizme danas više nije pitanje ekologije nego dugoročne održivosti proizvodnje. Mali zahvati, poput sadnje medonosnih biljaka, postupne košnje, očuvanja suhozida ili postavljanja hotela za kukce, mogu imati velik učinak na zdravlje cijelog nasada te pridonijeti stabilnijoj i otpornijoj proizvodnji u godinama koje dolaze.

Sinaj Bulimbašić

Ovaj sadržaj sufinaciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Maslinarski paket možete naručiti na sljedećem linku