Kako se riješiti čađavice u masliniku

Dr.sc. Kristijan Franin pomno je proučio čađavicu i pojasnio tko ili što je uzrokuje te kako možemo spriječiti i liječiti ovu pojavu u masliniku

Pored brojnih „pravih“ nametnika koji nam u manjoj ili većoj mjeri zadaju glavobolje kod uzgoja maslina dodatno se može pojaviti i tamna ljepljiva masa koja vizualno narušava estetiku nasada, ali i uzrokuje ozbiljne probleme u proizvodnji ukoliko izostane pravovremena reakcija. Riječ je naravno o čađavici.

Napad kukaca
Čađavicu uzrokuje saprofitska gljiva premda se u literaturi najčešće govori o kompleksu koji čini nekoliko rodova gljiva tamno obojanih micelija (Capnodium, Cladosporium, Fumago, Peyronellaea). Razvoj ove skupine gljive je u pravilu uvijek vezan uz jači napad nekih vrsta kukaca poput maslininog mediča, maslinine buhe, medećeg cvrčka, ali i nekih drugih štitastih ušiju premda na njezin razvoj utječu i klimatski čimbenici. Zajedničko svim ovim vrstama jest da se hrane bodenjem i sisanjem biljnih sokova i pri tome u svoj organizam osim bjelančevina unose i veliku količinu šećera. Višak vode i šećera izlučuju u obliku guste, ljepljive slatkaste tekućine koju nazivamo „medna rosa“. Medna rosa prekriva površinu biljnih organa i zbog svog sadržaja čini izvrstan supstrat za naseljavanje gljiva čađavica. Dakle što je više medne rose na biljci simptomi čađavice će biti izraženiji. Iako je gljiva najčešće vezana uz štetnike koji izlučuju mednu rosu, u prvom redu maslinovog mediča kod jakog napada ista se može razvijati zahvaljujući povoljnim mikroklimatskim uvjetima (povoljna temperatura, visoka vlažnost zraka, slabija cirkulacija zraka u krošnji i nasadu) i neovisno o prisutstvu štetnika.

Simptomi na listovima
Simptomi se najčešće javljaju na listovima i granama, ali i na plodovima. U iznimnim slučajevima može se razviti i na deblu. Na tim dijelovima se razvija tamnosiva do gotovo crna prevlaka koju čini gusti micelij maslinastozelene do tamnosmeđe ili gotovo crne boje. Tijelo gljive se nalazi na površini biljnih organa i ne zalazi dublje u epidermalno tkivo. Ionako složenu situaciju dodatno kompliciraju brojne vrste mrava koji koriste mednu rosu za ishranu pa doslovno potiču navedene kukce na obilniju produkciju te slatkaste tekućine i tako šire zarazu.

Tekst preuzet iz novog broja časopisa Maslinar koji možete naručiti na sljedećem linku