Kolumnistica Maslinara Nicoletta Balija komentirala je najnovije izvješće europske Konferencije o poljoprivredi, čija je tema ove godine bila održivost.
Nova godina. Novo desetljeće. Novi izazovi i ciljevi. Koji su vaši? Dok još uvijek pomalo ljenčarimo pred kaminom i planiramo što ćemo i kako ćemo, uživajući u pogledu na maslinike i na mir, pa čak i koristeći ovu prazninu od ljetne verve, turista, posla, obveza, gotovo meditirajući na nama svojstven način, sa čašom dobre malvazije u ruci, pokušajmo razmišljati o sutra. Da nas proljeće ne uhvati nespremne. Ili čak još bolje, isplanirajmo sada sljedećih nekoliko proljeća.
Održivost
Jednom godišnje, a bude to krajem godine, u Briselu se organizira godišnja konferencija The EU Agricultural Outlook. U svom petom izdanju ova konferencija o poljoprivredi postala je jedan od ključnih događaja na kojem se radi bilanca prošlogodišnjih rezultata i brojki te se rade proračuni i predviđanja za nadolazeće godine, ili deseteljće.
Tema konferencije koja je održana u prosincu 2019. bila je održivost koja predstavlja najveći izazov današnje poljoprivrede. Sudionici na ovom dvodnevnom događaju dolaze iz mnogobrojnih i različitih sektora počevši od EU institucija, vlada i međunarodnih organizacija, kompanija u proizvodnji u distribuciji hrane, pa do istaknutih ličnosti iz akademskog miljea i stručnjaka za tržište i ekonomiju, civilnog društva i mnogih drugih. I što su zaključili?
Spomenula bih onaj dio koji se tiče nas direktno, iako ne bi bilo na odmet da se svi hrvatski poljoprivrednici upoznaju s temama koje bi itekako pomogle u stvaranju smjernica za budući razvoj poljoprivrede. Jedan od ishoda konferencije je objava izvještaja s prognozom za sljedeće desetogodišnje razdoblje, dakle do 2030. Čini se daleka, nedostižna, a opet što je deset godina u životu jedne masline?!
Obzirom na neku negativnu klimu koja u posljednje vrijeme vlada u maslinarskom sektoru kod nas (valjda jer su mnogi podigli puno novih i velikih nasada koji su počeli biti rodni, pa se stvara određeni surplus ulja na tržištu zbog kojeg postoji pritisak na smanjenje cijena i borba za svakoga kupca), zaključci i predviđanja u tom europskom dokumentu izrazito su pozitivna. Iznenadilo me, ali i sami ćete se uvjeriti da nije sve tako crno, barem za ulje i masline, a nadam se i za ostale kulture.
Povećanje potrošnje
Prije svega prognozira se značajno povećanje potrošnje maslinovog ulja u zemljama u kojima se isto ne proizvodi, bilo da se radi u zemljama članicama ili ostatku svijeta i to na tradicionalnim tržištima i nekim novim. Taj će trend pratiti i povećanje proizvodnje maslinovog ulja unutar EU. Povećanje proizvodnje će biti uglavnom rezultat prelaska s tradicionalnog uzgoja na super-intenzivne nasade, posebice na Iberskom poluotoku gdje se uvelike ulaže u modernizaciju nasada, irigacijske sustave i poboljšanje kondicije stabala. I upravo u tim krajevima će doći do najvećeg povećanja proizvodnje, u Portugalu koji će do 2030. godine postati najveći svjetski proizvođač maslinovog ulja.
Zanimljivo je primijetiti da se u izvještaju ističe kako se analizom potrošačkih preferencija utvrdilo kako će mnogi birati ulja iz rane berbe te sortna maslinova ulja, što je sigurno dobra vijest za sve one koji se već godinama trude ići u tom smjeru i kod nas. Kao jedan od najvećih izazova u izvještaju se navodi nasljeđivanje poljoprivrednih zemljišta pogotovo u zemljama poput Italije i Grčke u kojima je većina gospodarstava manja od pet hektara i gdje je oko sedamdeset posto vlasnika tih malih gospodarstava starije od 55 godina.
Porast potrošnje maslinovog ulja, međutim, dolazi uglavnom izvan zemalja koje slove kao najveći potrošači. Stanovnici velikih gradova mijenjaju svoje prehrambene navike, a mlađe generacije su sve više fokusirane na zdravu prehranu i zaštitu okoliša što isto tako utječe na porast potrošnje maslinovog ulja. Bez obzira što se u Europi dugoročno predviđa negativan demografski trend s ukupnom populacijom koja se brojčano smanjuje, potrošnja maslinovog ulja će rasti i to za osam posto. Već je ove godine svjetska potrošnja maslinovog ulja dostigla brojku od 3 milijuna i 94 tisuće tona, što je u odnosu na prethodnu berbu porast od 6,4 posto.
Iz novog broja Maslinara, br. 62.
Za više informacija o maslinama i maslinarstvu, pretplatite se na časopis Maslinar.
