Kolumna | Vratite nam poljoprivredne učitelje!

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin

U zadnjih pet godina tri puta je promijenjen naziv najvažnije poljoprivredne službe, ali poljoprivrednih učitelja i dalje nema na terenu
Piše Sinaj Bulimbašić

Najvažnije mjere za unapređenje i povećanje poljoprivredne proizvodnje jesu edukacija, pravovremeno informiranje i pomoć na terenu. Ove usluge prepoznala je još davno Austro-Ugarska, koja je angažirala stotinjak putujućih poljoprivrednih učitelja, koji su svakodnevno obilazili ruralna područja.

Veliki učitelj

Isto je nastavila i bivša Jugoslavija pa sam tako jednog od tih učitelja imao priliku upoznati, za vrijeme našeg zajedničkog rada u Zadružnom savezu Dalmacije. Bio je to ing. agr. Dobroslav Elezović – i dandanas s posebnim pijetetom spominjem pokojnog Eleza, kako smo ga od milja zvali. Njegove priče o posjetima maslinarima, vinogradarima, povrtlarima, ali i stočarima, predavanjima u zadružnim domovima, obilazak polja i druženja s domaćinima, kod kojih bi odsjeo, još i danas su nama starijima zanimljive i korisne.

Zaražene biljke, štetnike i druge anomalije, nosio bi sa sobom u Split u Institut za jadranske kulture, a nakon njihove analize i stručne preporuke za saniranje štete, zvao bi telefonom ili pisao pisma težacima i savjetovao ih kako pomoći.

Nakon završetka Domovinskog rata u Hrvatskoj se ponovno uvodi savjetodavna poljoprivredna služba, vjerovali smo u učinkovitost agronoma i veterinara na terenu, ali prevarili smo se. Mnogi stručni agronomi promovirani su u „dobrološe“ činovnike koji rade u klimatiliziranim kancelarijama i ne idu na teren.

Ovaj pokušaj dobre poljoprivredne prakse, nažalost propao je i prije nego je uspostavljen.
Prema izvješću Agencije za savjetovanje u poljoprivredi, koja sada ima zvučni naziv Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede zaposleno je u 117 ispostava 230 poljoprivrednih stručnjaka.

Svaki od tih stručnjaka, od kojih mnogi imaju i akademsko obrazovanje, u prosjeku svoje usluge daje u kontinentalnoj preko 700 poljoprivrednika, a u uzmorskoj Hrvatskoj više od 850 težaka. Nije greška u prepisivanju izvješća i ja sam dva puta pročitao, jer nisam vjerovao, da je jedan čovjek na 850 tražitelja pomoći, ali istina je.

Ulomak teksta objavljenog u 68. broju časopisa Maslinar.

Novi Maslinar potražite na svim kioscima ili ga naručite na linku Časopis.

Previous
Next
Previous
Next