Kraj kolovoza u masliniku nije samo prijelaz iz najtoplijeg dijela ljeta prema jeseni. U plodu se upravo tada intenziviraju procesi koji će u velikoj mjeri odrediti količinu ulja, ali i njegova buduća svojstva. Nakon rasta ploda i odrvenjavanja koštice, sve važniju ulogu preuzima lipogeneza – stvaranje i nakupljanje ulja u stanicama mesa ploda.
Upravo zato stanje masline u posljednjim danima kolovoza i tijekom rujna zaslužuje posebnu pozornost. Dugotrajna suša, izrazito visoke temperature ili nedostatak hraniva mogu ograničiti fotosintezu i metabolizam stabla, a time i procese povezane s nakupljanjem ulja.
Talijanski stručni portal OlivoNews upozorava na važnost ove faze razvoja ploda, a znanstvena istraživanja potvrđuju da razdoblje nakon odrvenjavanja koštice, kada se ubrzava rast mezokarpa i nakupljanje ulja, spada među osjetljivije faze razvoja masline.
Od šećera prema ulju
Maslina tijekom vegetacije stvara ugljikohidrate fotosintezom, a dio tih spojeva u plodu postaje osnova za sintezu masnih kiselina i triglicerida. Nakupljanje ulja ne počinje odjednom niti se odvija jednako kod svih sorata i u svim područjima. Na njegov tijek utječu sorta, opterećenost stabla rodom, temperatura, dostupnost vode i drugi okolišni čimbenici.
Zato ni kraj kolovoza ne treba shvatiti kao čvrst kalendarski datum. U toplijim položajima i pojedinim godinama razvoj može biti pomaknut, dok se u drugim uvjetima intenzivnije nakupljanje ulja događa nešto kasnije.
Istraživanja pokazuju da upravo nakon odrvenjavanja koštice slijedi razdoblje intenzivnije sinteze ulja koje traje više tjedana. Visoke prosječne temperature tijekom razvoja ploda pritom mogu smanjiti koncentraciju ulja u plodu i utjecati na neka njegova kvalitativna svojstva.
Voda ponovno postaje važna
Maslina je iznimno dobro prilagođena suši, ali to ne znači da nedostatak vode nema posljedica. Posebno treba razlikovati umjereni vodni deficit od jakog i dugotrajnog stresa.
Tijekom dijela ljeta u kojem odrvenjava koštica maslina relativno dobro podnosi ograničenu dostupnost vode. Međutim, od kraja kolovoza i početkom intenzivnijeg nakupljanja ulja potreba za pažljivijim gospodarenjem vodom ponovno raste.
To je osobito važno u hrvatskim maslinicima bez navodnjavanja nakon dugog, vrućeg i suhog ljeta. Stablo koje je već tjednima izloženo izraženom vodnom stresu može smanjiti fotosintetsku aktivnost, a posljedice se mogu vidjeti kroz slabiji rast ploda i niži prinos ulja.
Novija istraživanja također pokazuju da jak ljetni vodni deficit može smanjiti prinos ulja, premda istodobno može povećati koncentraciju pojedinih fenolnih spojeva. Drugim riječima, tvrdnja da je „što manje vode, to bolje ulje“ previše je pojednostavljena.

Što sada može napraviti maslinar?
Ako postoji mogućnost navodnjavanja, ne treba čekati da stablo pokaže krajnje znakove stresa. U nasadima koji su dugo bili bez oborina korisnije je održavati povoljniji vodni status nego pokušavati velikom količinom vode odjednom nadoknaditi višemjesečni deficit. Koliko vode treba dodati ne može se odrediti jednom univerzalnom brojkom – ovisi o starosti i veličini stabala, tipu i dubini tla, sklopu nasada, temperaturi, vjetru i načinu navodnjavanja.
Provjerite vlagu tla, a ne samo njegovu površinu. Tlo može izgledati potpuno suho u prvih nekoliko centimetara, dok dublje još postoji raspoloživa voda. Vrijedi i obrnuto: kratkotrajna ljetna kiša može navlažiti površinu, a da pritom voda nije doprla do većeg dijela aktivnog korijenova sustava.
Ne pretjerujte s navodnjavanjem. Više vode ne znači automatski i više ili kvalitetnije ulje. Brojna istraživanja upravo zato proučavaju regulirano deficitarno navodnjavanje, kojim se voda usmjerava u razvojne faze u kojima maslina od nje ima najveću korist. Maslina vrlo dobro reagira i na količine manje od pune potrebe za vodom, pa racionalno navodnjavanje može biti učinkovitije od nekontroliranog obilnog zalijevanja.
Čuvajte vlagu koja već postoji u tlu. Pokrov tla, malčiranje organskim materijalom gdje je primjenjivo i izbjegavanje nepotrebne intenzivne obrade mogu pomoći smanjiti gubitak vode iz tla. U sušnim godinama svaki zahvat kojim se bolje čuva raspoloživa vlaga dobiva dodatnu vrijednost.
Ne forsirajte dušik pred kraj vegetacije. Cilj u ovom trenutku nije potaknuti snažan novi vegetativni rast. Gnojidbu treba temeljiti na analizi tla i, još bolje, lista te stvarnim potrebama nasada. Nasumično dodavanje hraniva krajem ljeta ne može nadoknaditi posljedice jakog vodnog stresa.
Pratite zdravstveno stanje ploda. Kako se približava jesen, uz stanje stabla sve važnije postaje praćenje maslinine muhe i zdravstvenog stanja plodova. Oštećen plod može postati podložniji sekundarnim infekcijama i propadanju, a posljedice se na kraju mogu odraziti i na kvalitetu dobivenog ulja.
Ne treba žuriti s berbom samo zbog boje ploda
Krajem kolovoza i početkom rujna mogu se na pojedinim plodovima pojaviti prve promjene boje, ali boja sama po sebi nije dovoljan pokazatelj optimalnog trenutka berbe.
Nakupljanje ulja nastavlja se tijekom dozrijevanja, dok se istodobno mijenjaju fenolni sastav i senzorska svojstva budućeg ulja. Ranija berba u pravilu donosi drugačiji odnos količine i kakvoće nego kasnija, pa odluku treba prilagoditi sorti, zdravstvenom stanju ploda, namjeni proizvodnje i željenom profilu ulja.
Važno je pritom razlikovati i dva podatka koja maslinare često zbunjuju – udio ulja u svježem plodu i stvarno nakupljanje ulja u suhoj tvari. Kada plod gubi vodu, postotak ulja u svježoj masi može izgledati veći iako se stvarna količina ulja nije povećala u istoj mjeri.
Nakon vrućeg ljeta češće obilaziti maslinik
Posljednji dani kolovoza zato nisu vrijeme kada maslinik treba jednostavno prepustiti čekanju berbe. Upravo sada vrijedi pogledati koliko su stabla opterećena rodom, kakvo je stanje plodova, ima li znakova jakog vodnog stresa, koliko je vlage ostalo u dubljem sloju tla te kakva je aktivnost štetnika.
Posebnu pozornost treba posvetiti stablima s obilnim urodom. Opterećenost rodom jedan je od čimbenika koji utječu na dinamiku rasta ploda i nakupljanje ulja, pa se dva stabla u istom masliniku ne moraju jednako ponašati.
Najvažnija poruka za kraj ljeta zato je jednostavna: maslina jest otporna na sušu, ali ulje ne nastaje bez aktivnog stabla. U fazi intenzivnijeg nakupljanja ulja treba izbjeći ekstremni i dugotrajni stres, racionalno koristiti raspoloživu vodu, ne izazivati nepotreban vegetativni rast te redovito pratiti plod.
Ono što se u masliniku događa tijekom sljedećih nekoliko tjedana neće samo utjecati na veličinu masline. U njezinu mesu već se stvaraju zalihe zbog kojih je uzgajamo – i počinje se oblikovati ovogodišnje maslinovo ulje.
Sinaj Bulimbašić
Ovaj sadržaj sufinaciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Maslinarski paket možete naručiti na sljedećem linku