Maslinarenje | Bioraznolikost nas može spasiti

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin
bioraznolikost

Kolumnist Maslinara Sinaj Bulimbašić komentira najnovije izvješće o svjetskoj bioraznolikosti te predlaže da u spašavanju planeta krenemo od svog maslinika

Mnogi misle da znaju što je to bioraznolikost i o njoj ne razmišljaju puno. A bioraznolikost je u stvari tradicionalna raznolikost života na zemlji u svim njegovim oblicima. Međunarodna unija za očuvanje prirode sastavila je evropski crveni popis ugroženih vrsta, kako bismo svi mi poduzeli određene mjere za njihov spas, očuvanje i zaštitu. Prema tom popisu preko 1500 evropskih vrsta je ugroženo, a najugroženije su školjke, ribe i puževi, petina vodozemaca i gmazova, polovica endemskih stabala, kao što je divlji kesten te sredozemna medvjedica. Ono što nas najviše zabrinjava jest to što se smanjuje broj biljnih oprašivača, na prvome mjestu pčela.

Stanje u svijetu

U Evropi postoje dvije tisuće divljih i pitomih vrsta pčela. Smanjenje broja pčela, ali i drugih oprašivača, može u vrlo kratko vrijeme dovesti do gubitka mnogih vrsta biljaka, ali i smanjenja proizvodnje hrane. U Evropi 80 posto cvijeća i poljoprivrednog bilja, voća i povrća oprašuju pčele i drugi kukci. Ako bismo cvjećarsku i poljoprivrednu proizvodnju pretvorili u novac, gubitak od neoprašenih biljaka, gubitkom pčela, kukaca i leptira iznosio bi preko 15 milijardi eura godišnje.

Na nedavno održanom zasjedanju Opće skupštine UN-a, Svjetski fond za prirodu (WWF) objavio je izvješće o stanju bioraznolikosti na planetu. Glavni zaključci u ovom izvješću su alarmantni i ukazuju na rapidno smanjenje bioraznolikosti. Iz izvješća se razabire da je u posljednjih pedeset godina brojnost životinjskih vrsta smanjena za 65 posto, a bioraznolikost u slatkovodnim ekosustavima smanjena za gotovo 85 posto.

 

Ulomak teksta objavljenog u 67. broju časopisa Maslinar.

Novi Maslinar potražite na svim kioscima ili ga naručite na linku Časopis.

 

Previous
Next
Previous
Next