MASLINARENJE | Sve veći poticaji, ali i uvoz

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin

Kolumnist Maslinara Sinaj Bulimbašić propituje zbog čega iz godine u godinu uvozimo sve više poljoprivrednih proizvoda

U maslinarstvu podrazumijevamo vegetacijsko razdoblje uvremenu od početka travnja, pa sve do početka listopada, to je ujedno i najvažnije razdoblje vegetacije masline. Dosadašnje količine oborine na cijelom maslinarskom području bile su na razini prosjeka, isto kao i temperaturni uvjeti, što obećava nesmetani dobar razvoj vegetacije u travnju i svibnju.

Dolazi lito

Prošle su i tri maračke bure, fala Bogu nije bilo dežgracija, ni na moru ni na kraju. Mendule su procvitale,upravo između prve i druge bure, vlage su imale, vrime je
bilo teplo, pa su i pčele letile i oprašile cviće. Rane sorte maslina počele su se spremat za brst, izgleda da će sve bit kako triba, a ako padne kiša u travnju i natopi
zemlju, kako bi se plodovi nakon oplodnje zametnuli, bit će i dobra intrada.

Ali s litom dolazi i suša, nepogoda, koja sve ono što smo radili i što nam je blaga zima donila i pramaliće natopilo, ona će nam zagorčat. Voda iz vodovoda je skupa, gustirne smo zapustili, a one što smo imali po ili uz kuće, pritvorili u podrume i kako ćemo onda pomoć žednoj maslini.

Stručnjaci nam savjetuju folijarno prihranjivanje ili po našem kvašenje preko lista, ali ono je skupo, sve u svemu, nikad se ne zna što će bit početkom listopada i hoćemo li dočekat intradu.

Sve veći uvoz

Političari nam stalno govore o demografskom aspektu održivosti poljoprivrede i opstojnosti ruralnog prostora, ali iz dana u dan svjedočimo zapuštanju poljoprivrednih površina i odlasku stanovništva iz ruralnih prostora. Nikako da prestane depopulacija sela i da napokon vidimo rezultate stimuliranja poljoprivrede.

Iz godine u godinu povećavamo poticaje u poljoprivredi, ali u isto vrijeme sve je veći uvoz poljoprivrednih proizvoda.
Isto tako hvalimo se koliko je godišnje povećanje poljoprivrednih površina za ekološki uzgoj maslina, a na policama u Hrvatskoj, posebno u onim prodavaonicama koje prodaju „zdravu“ hranu, nema ni boce ekološkog maslinovog ulja ni staklenke konzerviranih maslina proizvedenih u Hrvatskoj. Nitko da nam pokaže analize laboratorijskih ispitivanja uvezenih poljoprivrednih proizvoda, koliko u tim proizvodima ima antimikrobskih lijekova, hormona, pesticida, herbicida i genetički modificirane hrane.

U čemu je tajna ovakvog stanja, zna li to netko nama težacima objasniti, evo ja ovdje postavljam pitanje i čekam odgovor.

Iz 69. broja časopisa Maslinar.

Maslinar potražite na svim kioscima ili ga naručite na linku Časopis.

Previous
Next
Previous
Next