Ovog smo tjedna deset najvažnijih pitanja o maslinarstvu postavili Arsenu Jurinčiču, vlasniku OPG-a JASA – ekološka kmetija, iz mjesta Boršt kod Kopra.
Možete li nam nešto reći o počecima i motivima bavljenja maslinarstvom?
Sve je počelo iz želje za mirnim životom u prirodi, s pogledom na Tržaški zaljev kod Kopra i radošću prema radu. Prvi nasad od stotinu maslina posadili smo 1994. godine. Mnogi tada nisu vjerovali da će masline uspijevati u Borštu, selu na 357 metara nadmorske visine. No, s vremenom su se uvjerili da je upravo to idealna pozicija. Početak nije bio lak – zima 1994. bila je iznimno hladna i gotovo sve su masline stradale od mraza. Ostala je samo jedna, simbolično nas potaknuvši da pokušamo ponovno. I tako, kao što je ta maslina preživjela hladnoću, i mi smo prebrodili veliki financijski gubitak te sljedeće godine zasadili novih stotinu stabala. Od tada više nije bilo tako jakih zima. Danas imamo četiri maslinika na ukupno jednom hektaru zemlje, s oko 300 stabala sorti mavrino, belica i leccino. Od samog početka odlučili smo da ćemo prednost dati kvaliteti, a ne kvantiteti – masline beremo ručno, a prerađujemo isti dan, isključivo ekološkim postupkom.
Koliko se toga promijenilo od početka do danas u vašem i svjetskom maslinarstvu?
U našem se maslinarstvu nije mnogo promijenilo jer smo od početka postavili visoke standarde i držimo se kvalitete. Da smo na pravom putu, potvrđuju brojna priznanja i šampionske titule koje redovito osvajamo, ne samo u Sloveniji, već i u drugim zemljama Europske unije. Kupci sve više prepoznaju vrijednost vrhunskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja i danas primamo narudžbe već u proljeće, prije nego što nova berba uopće počne.
U svijetu je također vidljiva promjena – sve više ljudi koristi ekstra djevičansko maslinovo ulje u svakodnevnoj prehrani. Mi danas imamo stalne kupce iz Poljske, Latvije, Švicarske, Njemačke, Austrije i Francuske.
Što su prednosti, a što mane bavljenja maslinarstvom?
Maslina je čudesno drvo čiji plod omogućuje stvaranje proizvoda koji je jednako vrijedan u kulinarstvu i zdravlju – maslinovog ulja. Rad u masliniku znači boravak na svježem zraku, blizinu prirode i mir bez stresa, iako fizički zahtjevan. Na kraju svakog dana osjećaj zadovoljstva nadmašuje sav trud.
S druge strane, ekološka proizvodnja ima svoja ograničenja – zaštitna sredstva koja smijemo koristiti su blaga i često manje učinkovita, pa su prinosi manji. Vremenske neprilike su također izazov: ako zbog kiše kasnimo s berbom, kvaliteta ulja može biti ugrožena. Problem predstavlja i manjak radne snage, pa većinom berbu obavljamo sami – uz pomoć obitelji i prijatelja.
Postoje li u maslinarstvu trendovi i ako da, koji bi to bili?
Sve više potrošača traži ulja izraženog okusa – gorka, pikantna, s visokim udjelom polifenola. Ljudi postaju svjesni da se takva ulja dobivaju od ranije ubranih maslina i da je ekološki uzgoj garancija autentične kvalitete.
Koje sorte preferirate u svojim maslinicima i zašto?
U našim maslinicima uzgajamo belicu, leccino, mavrino, te ponešto pendolina i črnice. Svaku sortu beremo zasebno i prerađujemo posebno, a potom ih u pažljivo odmjerenim omjerima spajamo u naš cuvée. Monosortna ulja ne prodajemo jer ih nema dovoljno.
Domaće ili strane sorte – i razlozi za i protiv?
Uvijek biramo domaće sorte – one su najbolje prilagođene našoj klimi i tlu. Pokazalo se da od njih nastaje vrhunsko ulje koje po kvaliteti stoji uz bok najboljima na svijetu.
Koje vlastito ulje koristite u svom domu i uz koja jela?
U našem se domu koristi isključivo vlastiti cuvée, i to za sva jela – uz sir, pečenu ribu, meso, salatu, domaći kruh ili jednostavno za degustaciju, s komadom kruha umočenim u ulje.
Koja je budućnost slovenskog i svjetskog maslinarstva?
Slovensko se maslinarstvo posljednjih godina značajno razvilo. Naši proizvođači osvajaju visoke nagrade na međunarodnim natjecanjima. Iako je površina pod maslinama ograničena uglavnom na Slovensku Istru i dijelom na Goriška brda, slovenska su ulja dvaput (2019. i 2023.) proglašena najboljima na sjevernoj hemisferi – među njima i naše Jasa Prestige cuvée. Ove godine osvojili smo treće mjesto na svjetskom natjecanju ekoloških ulja BIOL u Rimu, a među 15 najboljih proizvođača iz Slovenije uvršteni smo i u svjetski vodič Flos Olei koji predstavlja 500 najboljih maslinara na svijetu.
Što se svjetskog maslinarstva tiče – ono nema razloga za brigu. Španjolska, Italija i Grčka i dalje dominiraju i zadovoljavaju veliku globalnu potražnju za maslinovim uljem.
Koji su vaši kratkoročni i dugoročni planovi?
Ne planiramo širiti nasade. Supruga i ja smo već u godinama kada rad, i unatoč modernim strojevima, postaje zahtjevan. Sin nam pomaže kad može, ali ima i vlastite obaveze. Zaključili smo da je sadašnji obim dovoljan da zadržimo vrhunsku kvalitetu naših ulja.
Što biste savjetovali nekome tko se tek počinje baviti maslinarstvom?
Maslinarstvo treba raditi s ljubavlju, a ne iz obaveze. Potrebno je puno znanja – o uzgoju, zaštiti, rezidbi, gnojidbi i preradi. Zato svake godine valja pohađati stručne edukacije i razmjenjivati iskustva s drugim maslinarima. Treba računati i na visoke troškove – od pripreme terena, sadnica i ograda do strojeva, mreža i bačvi. Cijene gnojiva rastu, a prihodi su neizvjesni – ponekad se na prvu ozbiljnu prodaju čeka i deset godina. Ako vas to ne obeshrabri i ako u svemu vidite zadovoljstvo, onda ste spremni zakoračiti u svijet maslinarstva.
Novi broj časopisa Maslinar koji možete naručiti na sljedećem linku
