Ovog smo tjedna deset najvažnijih pitanja o maslinarstvu postavili Krešimiru Atelju, vlasniku OPG-a ATELJ ZAGRAD
1. Možete li nam nešto reći o počecima i motivima bavljenja maslinarstvom?
U mom slučaju ključno je bilo potpuno neznanje o maslinarstvu i poljoprivredi općenito, jer samo veliko dijete punog srca i prazne glave može krenuti na tako dalek put bez znanja, bez kapitala, bez jasne vizije, samo sa dvije motike i puno, puno dobre volje…
Te 2006. godine upravo sam završio fakultet, zaposlio se i započinjao život za kakav su već predodređena djeca rođena i odrasla na devetom katu nebodera u Zadru.
Roditelji se nikada nisu bavili poljoprivredom i nakon što su rodna sela napustili u svojim mladim godinama, nisu im više zemlja ni selo padali na pamet.
U meni je pak tinjala neka iskra, neki nemir koji me tjerao toj našoj napuštenoj zemlji, napuštenom selu, nemir koji me tjerao da pokušam prije nego trava i šuma jednom zauvijek sve progutaju.
Prvo oranje, prvi ushit, prve rupe, prve masline, prve škare, prvo razočaranje, prvi traktor, prve kašete, prve mreže, prva berba, prvo ulje…
Dugačak, dugačak put tijekom kojeg sam posadio gotovo 500 maslina na 2,5 hektara zemlje, od nule došao do oznake ekološkog proizvoda Europske unije, ali pritom i naučio puno o zemlji, maslinama, poljoprivredi i samome sebi.
2.Koliko se toga promijenilo od početka do danas u vašem i svjetskom maslinarstvu?
Ovih dvadesetak godina sam živio promjene, svaki dan je bio učenje i zato bih istaknuo znanje.
Danas puno veću količinu znanja lako dostupnog običnom čovjeku, kako početniku u maslinarstvu, ozbiljnom maslinaru, tako i konzumentu maslinovog ulja za što sigurno zasluge ima i vaš časopis.
Na svjetskoj razini znatno se promijenila svijest ljudi o važnosti ekološke poljoprivrede, zdrave prehrane, konzumacije ekstra djevičanskog maslinovog ulja, ali i važnosti maslinara u tom procesu i to ne isključivo kao proizvođača nego i njegovatelja zemlje, maslina, sela i mediteranskog načina života.
3. Što su prednosti, a što mane bavljenja maslinarstvom?
Njegovati zemlju svojih predaka, proizvoditi maslinovo ulje, poučavati svoju djecu krugu života, miris kiše, trave, osjećaj slobode koji je danas čovjeku možda dalji nego ikad prije…ozarim se i nasmijem svojoj sreći kad počnem razmišljati o prednostima.
Ipak nije dovoljno voljeti samo prednosti, postoji i puno fizičkog rada, često po hladnoći, kiši, vjetru, suncu, puno je neizvjesnosti, ne nedostaje ni razočaranja, ali te “mane” dale su mi puno, naučile su me strpljenju, poučile me zakonima prirode, potvrdile da se uporan rad isplati, dokazale da nikada ne treba odustati i u konačnici učinile ponosnim da se mogu nazivati maslinarom.
4. Postoje li u maslinarstvu trendovi i ako da, koji bi to bili?
(Pre)rana berba, hibridne sorte, plantažni uzgoj maslina, novi načini rezidbe…nameću nam ih s manje ili više uspjeha maslinarski moćnije, veće i utjecajnije zemlje sa ciljem plasmana svog proizvoda, nebitno da li ulja, sadnica ili strojeva.
Kroz te pritiske i naše učenje, odnosno prihvaćanje korisnog i odbacivanje nepotrebnog malo pomalo formirao se neki dalmatinski/hrvatski stil maslinarstva koji ide ruku pod ruku s prirodom i vjerujem da smo na pravom putu.
5.Koje sorte preferirate u svojim maslinicima i zašto?
Uz prvu ljubav, našu autohtonu sortu Oblicu koja čini osnovu naših maslinika veliki sam štovatelj talijanskih sorti Pendolina, Leccina, Coratine i Frantoia i tih pet sorti čini naše maslinike.
Stablo oblice je naprilagođenije našoj škrtoj zemlji, nedostatku vlage, odnosno navodnjavanja te snažnoj buri i jugu, a njezinom prepoznatljivom nježnom ulju posebnu notu i pikantnost daju četiri navedena bisera svjetskog maslinarstva.
6. Domaće ili strane sorte – i razlozi za i protiv?
Mislim da je kod sadnje stabala manje bitna nacionalnost, a više prilagođenost uvjetima u kojima to stablo treba egzistirati.
Podržavam sadnju autohtonih sorti prije svega zato što znamo njihove karakteristike u zadanim uvjetima, ali isto tako nikada se ne bih odrekao divnih sorti maslina koje nam nudi mediteranski bazen jer to smatram dijelom europskog, a time i našeg ekološko-kulturnog bogatstva.
7.Koje vlastito ulje koristite u svom domu i uz koja jela?
Vjerujemo u višesortno ekstra djevičansko maslinovo ulje, a takvo je i naše ulje AZ. Kombinacija ranije navedenih sorti maslina daje ulje zlatnozelene boje, prepoznatljivog okusa i nezaboravnog mirisa i ono je jedino ulje koje koristimo u svom domu.
8.Koja je budućnost hrvatskog i svjetskog maslinarstva?
Dok svjetsko maslinarstvo već živi budućnost i to budućnost koja mi se ne sviđa, svodeći stabla maslina i maslinovo ulje na sirovinu nadam se da ćemo uspjeti zadržati ovaj naš romantični pristup.
Pritom mi proizvođači maslinovog ulja moramo paziti da ulje hrvatskog maslinara ne postane cijenom nedostupno prosječnom stanovniku Republike Hrvatske.
Ako uspijemo održati tu ravnotežu, mislim da budućnost pripada ne samo nama nego i svim svjetskim malim ekološkim proizvođačima.
9. Koji su Vaši kratkoročni i dugoročni planovi?
Danas kada je sva zemlja koju su moji preci obrađivali prekrivena maslinama, želim se u većoj mjeri posvetiti revitalizaciji našeg sela Zagrada.
Pokušati uvezati maslinarstvo s turizmom i širem krugu ljudi omogućiti da upoznaju ne samo čari ekstra djevičanskog maslinovog ulja nego i suživota s prirodom općenito.
Time će moji snovi biti ispunjeni, a sve dalje ovisi o mojoj djeci.
Ako netko od njih troje osjeti onaj moj isti nemir, onda ćemo ozbiljno iskoračiti i učiniti maslinarstvo našom primarnom djelatnošću.
10.Što biste savjetovali nekome tko se tek počinje baviti maslinarstvom?
Sanjaj, uči, radi i uživaj u putovanju, jer u konačnici u maslinarstvu je ipak puno više sunčanih nego kišnih dana…
Maslinarski paket možete naručiti na sljedećem linku
