Znanstvena istraživanja su pokazala povoljan učinak unosa maslinovog ulja kod nedonoščadi na povećanje tjelesne težine, piše suradnica Maslinara dr.sc. Tea Bilušić
Jedan od najčešćih uzroka smrtnosti kod djece je prijevremeni porođaj koji označava rođenje djeteta prije 37-og tjedna trudnoće. Ekstremno prijevremeno rođeno dijete je ono koje je rođeno između 22. i 26. tjedna trudnoće. Razvoj medicinskih znanosti omogućio je porast stupnja preživljavanja djece rođene između 22. i 26. tjedna trudnoće sa 40 posto, kakav je zabilježen 1995. godine, na 53 posto u 2006. godini.
Parenteralna prehrana
Ipak, komplikacije koje nastupaju uslijed prijevremenog poroda i dalje su ostale iste. One se kod prerano rođene djece uglavnom odnose na retinopatiju (oštećenje mrežnice oka), respiratorne probleme, nedovoljnu razvijenost probavnog sustava i oštećenja moždanog tkiva. Oko 1 posto prerano rođene djece pati od smanjene tjelesne težine. Prijevremeno rođena djeca imaju bitno smanjene energetske i nutritivne zalihe i stoga se u neonatalnim jedinicama intenzivne skrbi primjenjuje poseban režim prehrane, tzv. klinička prehrana koja može biti parenteralna i enteralna.
Parenteralna prehrana je ključan način prehrane nedonoščadi u cilju osiguranja potrebnih nutritivnih tvari. Termin parenteralna prehrana odnosi se na dopremu nutrijenata direktno u krvožilni sustav. Smatra se da nedonošče koje teži 1 kg treba minimalno 80-90 kcal/kg dnevnog energetskog unosa. Nedonošče s malom tjelesnom težinom treba lipide (masti) u svojoj prehrani jer se značajno povećanje masti in utero događa tek u trećem tromjesečju trudnoće. Porast adipoznog tkiva počinje kod 25. tjedna trudnoće i iznosi 1-3 g/kg dnevno.
Organizam nedonoščeta koji ima tjelesnu težinu od 1 kg sastoji se od 0,5 posto glikogena, 8,5 posto proteina i samo 1 posto masti. U skladu s tim, važna komponenta parenteralne prehrane za nedonoščad su lipidne emulzije koje predstavljaju koncentrirani izvor energije, izvor esencijalnih masnih kiselina i izvor višestruko nezasićenih masnih kiselina. Ovisno o njihovom sastavu i obliku, lipidne emulzije povoljno utječu na imunološki sustav na način da osiguravaju adekvatnu strukturu staničnih membrana, fagocitozu (proces kojim stanica u sebe unosi bakterijsku stanicu ili dijelove stanica i na taj se način brani od napada bakterijskih infekcija) i tvorbu bioloških tvari poput citokina (važni u imunološkoj obrani organizma).
U cilju prevencije deficita masti u organizmu nedonošćeta, preporuča se unos 4-5 posto linolenske kiseline od ukupnog dnevnog kalorijskog unosa, te unos linolne kiseline 1 posto od ukupnog dnevnog kalorijskog unosa. Do sada su lipidne emulzije u parenteralnoj prehrani uglavnom bile temeljene na sojinom ulju, ali u novije vrijeme sve se više ili u potpunosti zamjenjuju ili kombiniraju s maslinovim uljem.
U tom smislu na tržištu već postoje komercijalni pripravci lipidnih emulzija za parenteralnu prehranu na bazi maslinovog ulja, koji su bogat izvor mononezasićene masne kiseline (oleinske kiseline) te imaju optimalan omjer omega-6 i omega-3 masnih kiselina u svom sastavu. Noviji kombinirani parenteralni pripravci lipidnih emulzija sadrže 30 posto sojinog ulja, trigliceride srednjeg lanca (30 posto), maslinovo ulje (25 posto), riblje ulje (15 posto), koje je izvrstan izvor omega-3 masnih kiselina, antioksidans α-tokoferol tj. vitamin E (200 mg/L).
Važnost primjene ovakvih lipidnih emulzija u prehrani nedonoščadi je višestruka: smanjeni rizik od oksidacijskog stresa, smanjen rizik od procesa peroksidacije masti u organizmu bebe, prisutnost antioksidansa (vitamin E, polifenolni spojevi iz maslinovog ulja), unos omega-3 masnih kiselina koje imaju protuupalno djelovanje u organizmu.
Ulomak teksta iz 39. broja časopisa Maslinar.
Maslinar potražite na svim kioscima ili ga naručite na linku Časopis.
