Nakon fažoleta vrijeme je za raštiku

Raštan, lisnati ili dalmatinski kupus ili dalmatinski kelj ili jednostavno i skromno raštika – dobro podnosi zimu, a najbolje ju je posaditi iza  krumpira, boba i fažoleta.

Raštika(Brassica oleracea – acephala) je zeljasta povrtnica skromnih zahtjeva pa se može uzgajati na škrtim i iscrpljenim tlima.  Raštiku zovu i raštan, lisnati ili dalmatinski kupus ili dalmatinski kelj. Od svih je kupusnjača raštika je najotpornija na hladnoću, a u mediteranskom području može se uzgajati kao jedno, dvo ili višegodišnja kultura.

Vrijeme sadnje

Vrijeme sadnje presadnica je početkom jeseni, a posebno dobre rezultate daje ako se sadi iza krumpira, boba i fažoleta. Raštika se uzgaja iz presadnica kad ima 3-4 lista, presađuje se u navlaženo tlo na razmak 50×40 cm, već iza prve obilne kiše. Posađene presadnice gnojimo tek dva tjedna nakon sadnje, kada se biljka primi. S obzirom da je raštika veliki potrošač gnojiva, tijekom vegetacije prehranjujemo je i nekoliko puta. Najviše joj odgovara uzgoj na sunčanim i polusjenovitim stranama.

Prije sadnje korijen presadnice se prikraćuje za jednu trećinu dužine, kako bi se omogućilo brže ukorjenjivanje, a nakon sadnje obilato se zalije. Lišće raštike se bere tijekom čitave zime i proljeća. Berba listova, koji mogu biti glatki i kovrčavi, tamnije ili svjetljije boje, obavlja se odozdo prema gore. Ne smiju se ubrati odjednom svi listovi sa iste stabljike, već se uvijek ostavljaju vršni listovi. Osim što dobro podnosi mraz i zimu, raštika dobro podnosi i sunce i žegu, a uspijeva i kao potkultura u slaboj sjeni ispod masline.

Ulomak iz novog broja časopisa Maslinar.

NARUČI OVDJE!

Previous
Next
Previous
Next