Navrtanje maslina ponovno dobiva na važnosti: Može li pomoći u borbi protiv klimatskih promjena i bolesti?

Tehnika navrtanja maslina, stara tisućama godina, ponovno privlači pozornost znanstvenika i maslinara. Ono što se nekada koristilo prvenstveno za oplemenjivanje divljih maslina i širenje poželjnih sorata danas se sve više promatra kao jedan od mogućih odgovora na klimatske promjene, širenje bolesti i potrebu očuvanja genetske raznolikosti masline.

Navrtanje (cijepljenje) jedna je od najstarijih hortikulturnih tehnika. Temelji se na spajanju plemke željene sorte s podlogom drugog stabla, pri čemu oba dijela srastaju i nastavljaju rasti kao jedna biljka. Stoljećima se upravo na taj način prenosilo znanje o najboljim sortama, a praksa se uglavnom prenosila usmenom predajom s generacije na generaciju. Mnoge današnje monumentalne masline Mediterana zapravo su nekadašnje divlje masline koje su oplemenjene navrtanjem.

Novi izazovi

Agronom Felice Suma iz talijanske Apulije ističe da je upravo navrtanje jedna od temeljnih tehnika koja je oblikovala razvoj voćarstva. U prošlosti su maslinari pažljivo promatrali koja stabla najbolje podnose hladnoću, sušu ili bolesti te koja daju kvalitetnije plodove. Upravo su takve sorte koristili za navrtanje, zahvaljujući čemu su mnoge od njih sačuvane do danas. Prema njegovim riječima, ista je praksa jednako važna i danas jer omogućuje poboljšanje proizvodnje, uvođenje sorata tolerantnijih na bolesti te očuvanje lokalnih kultivara koji bi bez toga mogli nestati.

Razlog ponovnog interesa nije nostalgija za starim metodama nego novi izazovi s kojima se suočava maslinarstvo. Klimatske promjene donose dulje suše, češće toplinske valove i sve nestabilnije vremenske prilike, dok se istodobno povećava pritisak bolesti i štetnika. Zbog toga istraživači sve više naglašavaju da će budućnost maslinarstva ovisiti ne samo o novim tehnologijama nego i o boljem iskorištavanju genetskog potencijala masline.

Posebno važnu ulogu u tome imaju autohtone sorte. Tijekom stoljeća prilagođavale su se specifičnim klimatskim uvjetima pojedinih područja pa mnoge pokazuju veću otpornost na sušu, visoke temperature ili određene bolesti od široko rasprostranjenih komercijalnih kultivara. Navrtanjem na postojeća stabla moguće je očuvati takve sorte i ponovno ih uključiti u proizvodnju, čime se istodobno čuva i vrijedna genetska raznolikost masline.

Znanstvenici upozoravaju da upravo genetska raznolikost predstavlja jedno od najvažnijih oružja u prilagodbi klimatskim promjenama. Ako se proizvodnja temelji na malom broju sorata, povećava se rizik od velikih gubitaka zbog novih bolesti ili ekstremnih vremenskih uvjeta. Očuvanje lokalnih kultivara zato se danas smatra jednako važnim kao i razvoj novih sorata ili suvremenih tehnologija uzgoja.

Praktične prednosti

Navrtanje ima i vrlo praktične prednosti. Umjesto podizanja novog maslinika, postojeća stabla mogu se relativno brzo obnoviti ili oplemeniti drugom sortom. Time se zadržava razvijen korijenov sustav, koji je već prilagođen lokalnom tlu i klimatskim uvjetima, smanjuju se troškovi obnove i skraćuje vrijeme potrebno da stablo ponovno uđe u puni rod.

Posebno je zanimljiva njegova moguća uloga u područjima pogođenima bakterijom Xylella fastidiosa, koja je posljednjih godina izazvala velike štete u južnoj Italiji. Iako navrtanje nije način liječenja zaraženih stabala, stručnjaci ga vide kao jedan od alata za obnovu proizvodnje jer omogućuje uvođenje tolerantnijih ili otpornijih sorata te očuvanje vrijednih maslinika gdje je to moguće.

Vrijednost ove drevne tehnike prepoznaje se i u širem kontekstu klimatskih promjena. Međunarodna istraživanja posljednjih godina sve češće naglašavaju kako će budućnost maslinarstva ovisiti o kombinaciji tradicionalnog znanja, očuvanja genetskih resursa i suvremenih znanstvenih istraživanja. Uz navodnjavanje, očuvanje tla, razvoj novih sorata i preciznu poljoprivredu, upravo bi navrtanje moglo postati jedna od važnih mjera kojima će se maslinici prilagoditi toplijoj i nepredvidljivijoj mediteranskoj klimi.

Za hrvatske maslinare ova tema ima dodatnu težinu. Hrvatska raspolaže velikim brojem autohtonih sorata koje predstavljaju vrijedan genetski resurs. U vremenu kada klimatske promjene mijenjaju uvjete uzgoja, njihovo očuvanje, zajedno s tradicionalnim tehnikama poput navrtanja, moglo bi imati važnu ulogu u stvaranju otpornijih maslinika i očuvanju kvalitete domaćih ekstra djevičanskih maslinovih ulja. Umjesto da ostane tek dio tradicije, navrtanje bi tako moglo postati jedna od ključnih tehnika održivog maslinarstva 21. stoljeća.

Sinaj Bulimbašić

Ovaj sadržaj sufinaciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Maslinarski paket možete naručiti na sljedećem linku