Maslinu napada više različitih mikroorganizama među kojima prednjače gljive, dok su ostali bakterije, fitoplazmi i virusi nešto manje zastupljeni. Iako nisu gospodarske značajne, virusne bolesti masline mogu također uzrokovati izvjesne probleme u proizvodnji u smislu zaostajanja u rastu, grmolikog rasta ili slabijeg razvoja krošnje, nekakvih promjena u boji koje se često pripisuju pomanjkanju određenih elemenata biljne ishrane ili pak negativnom djelovanju abiotičkih čimbenika.
Mogućnosti zaraze
Za razliku od ostalih bolesti virusne su u našem maslinarstvu prilično zanemarene premda je dokazano kako utječu na rast i razvoj stabla te smanjuju količinu i kvalitetu prinosa jer virotične biljke pokazuju slabiji potencijal rodnosti. Prema dosadašnjim podacima spominje se oko petnaestak različitih virusa koji mogu ostvariti infekcije masline. Jedan dio je specifičan samo za ovu biljku dok drugi osim masline mogu zaraziti i brojne druge biljne vrste.
Virusi su neobični organizmi, dijelom živi, a dijelom neživi. Definicija koju najčešće možemo pronaći kod opisivanja virusa kaže da su to organizmi na granici živog i neživog svijeta. Naime, virusne čestice su metabolički aktivne isključivo u domaćinu – u ovom slučaju u maslini i izvan stanice ne mogu funkcionirati. Značajno je spomenuti kako virusi u pravilu ne mogu samostalno zaraziti biljku u smislu nekakvog direktnog prodora kao što to npr. rade gljive nego im je potrebna određena pomoć.
Novi broj časopisa Maslinar potražite na kioscima ili naručite na linku
