Pojačano opadanje plodova zabrinulo maslinare u slovenskoj Istri uoči berbe

Tisuće sitnih zelenih maslina završile su na tlu u pojedinim maslinicima slovenske Istre. Stručnjaci ne vide jedan uzrok problema: iza prijevremenog opadanja plodova najvjerojatnije stoji kombinacija velikih vrućina, nedostatka vode, štetnika i načina održavanja maslinika.

Maslinari u slovenskoj Istri s nešto više neizvjesnosti ulaze u završnicu sezone. Na terasastim položajima u zaleđu Kopra i Izole zabilježeno je pojačano prijevremeno opadanje zelenih plodova, a pojava je posebno došla do izražaja nakon razdoblja izrazito visokih temperatura i suhog vremena.

Prema informacijama koje donosi Olive Oil Times, stručnjaci zasad ne smatraju da je riječ o nekoj novoj bolesti masline. Vjerojatnijim se čini zajedničko djelovanje nekoliko čimbenika – toplinskog i vodnog stresa, štetnika te različitih agrotehničkih postupaka u maslinicima.

Vrućina i suša nisu jedini krivci

Maja Podgornik, voditeljica Instituta za maslinarstvo pri Znanstveno-istraživačkom centru Koper, pojavu povezuje s ekstremnim vrućinama i sušom koje su počele još u lipnju. Dugotrajan nedostatak vode i visoke temperature mogu oslabiti stablo, a oslabljene masline postaju osjetljivije na dodatne stresove, uključujući pojedine gljivične infekcije i napade štetnika.

Među štetnicima se posebno spominje mramorirana stjenica (Halyomorpha halys), invazivna vrsta koja posljednjih godina predstavlja sve veći problem u europskoj poljoprivredi. Oštećenja nastala njezinom ishranom mogu oslabiti mlade plodove, koji u kombinaciji s velikim vrućinama i nedostatkom vode mogu prijevremeno otpasti.

Ipak, istraživač Rok Babič upozorava da se sve ne može pripisati samo suši. Maslina je kultura dobro prilagođena sušnim uvjetima, a razlike između pojedinih maslinika vrlo su velike. Dok neki proizvođači bilježe ozbiljnije opadanje, u drugima je ono vrlo malo. Na konačan rezultat mogu utjecati položaj nasada, pravodobna rezidba, ishrana stabala i zaštita od štetnika.

Dio opadanja potpuno je prirodan

Važno je pritom razlikovati zabrinjavajući gubitak plodova od njihova prirodnog opadanja. Maslina tijekom razvoja odbacuje dio zametnutih plodova koje ne može iznijeti do dozrijevanja. Problem nastaje kada je opadanje izraženije i nastavlja se pod utjecajem toplinskog i vodnog stresa ili oštećenja od štetnika.

Dobar primjer koliko se situacija može razlikovati od nasada do nasada jest maslinik obitelji Babič u selu Babiči kod Mareziga. Ondje je procijenjeno opadanje oko pet posto, što smatraju uobičajenim biološkim gubitkom. Sličnu situaciju bilježi i ekološki proizvođač Miran Adamič u maslinicima kod Izole, gdje je gubitak plodova također manji od pet posto.

Iskustva iz slovenske Istre zato pokazuju koliko je u ekstremnim sezonama važno pratiti svaki maslinik zasebno. Čak i na relativno malom području mikroklima, dostupnost vode, strujanje zraka, stanje tla i provedene agrotehničke mjere mogu dovesti do vrlo različitih rezultata.

Navodnjavanje postaje sve važnije, ali voda nije svima dostupna

Jedna od mogućih mjera ublažavanja posljedica dugotrajne suše jest pravilno upravljano navodnjavanje. No upravo je voda jedan od problema slovenskih maslinara. U dijelu Istre javna infrastruktura nije dovoljna, prijevoz vode cisternama skup je, a postupci dobivanja potrebnih vodnih dozvola mogu biti dugotrajni.

To je pitanje koje sve više nadilazi jednu sezonu. U uvjetima češćih toplinskih valova i duljih sušnih razdoblja sposobnost maslinika da raspolaže raspoloživom vodom postaje jedan od ključnih čimbenika stabilnosti proizvodnje.

Podgornik ipak ističe i jednu pozitivnu okolnost – masline se postupno prilagođavaju klimatskim promjenama koje su na tom području vidljive već godinama.

Kakva će biti berba, još je prerano govoriti

Prije pojave izraženijeg opadanja plodova očekivalo se da bi uljare u slovenskoj Istri ove godine mogle preraditi znatno više maslina nego prošle godine. Sada su procjene opreznije.

Proizvođači ipak upozoravaju da nema razloga za preuranjene zaključke. Stanje se znatno razlikuje među maslinicima, a na konačan urod utjecat će i vrijeme do berbe, količina oborina, pritisak štetnika te stanje stabala nakon ljetnog stresa. Prava slika sezone bit će poznata tek kada masline budu ubrane i prerađene.

Događanja u susjednoj slovenskoj Istri zanimljiva su i hrvatskim maslinarima jer se radi o sličnim klimatskim uvjetima i problemima s kojima se sve češće susreću maslinici duž Jadrana. Ako se na tlu iznenada pojavljuje veća količina zelenih plodova, uzrok ne treba automatski tražiti samo u suši. Vrijedi pregledati plodove i stabla, provjeriti prisutnost štetnika te procijeniti vodni stres i opće stanje nasada.

U sezonama obilježenima ekstremnim vrućinama upravo kombinacija više stresnih čimbenika može odlučiti koliko će plodova koje je maslina zametnula u proljeće doista dočekati berbu.

Izvor: Olive Oil Times

Maslinarski paket možete naručiti na sljedećem linku