SAMO POZITIVNO | Budimo kao Sicilija

Sicilija je nedavno donijela regionalni Zakon o Priznavanju i promidžbi Mediteranske prehrane – možemo li i mi tako, pita se kolumnistica Maslinara Nicoletta Balija

Pred manje od godinu dana pisala sam o oleoturizmu, ako se sjećate, a zimus o važnosti sadnje stabala i o tome kako svojim djelovanjem možemo pozitivno utjecati na posljedice klimatskih promjena koje nas neminovno sustižu. A oni koji pozorno čitaju sjetit će se one kolumne od prije tri godine kad sam spominjala naše ulje i svrstala ga u kategoriju lijekova – da, najprirodniji, najučinkovitiji i jedini bez ikakvih nuspojava! A nešto ranije pisala sam o Jadranskoj prehrani. Oni koje sjećanje dobro pamti, odmah će se sjetiti da sam povukla asocijaciju između Mediteranske prehrane (danas svima na ustima a nedavno preimenovana u MedDiet) i neke možebitne, izmišljene ili ne, buduće ili sadašnje Jadranske prehrane. Naše, lokalnije da lokalnije ne može biti, autentične i autohtone, prave domaće istarske i kvarnerske i dalmatinske…. Puka naklapanja?!

Regionalni zakon

Ono o čemu sam pisala sporadično, negdje se već konkretiziralo. Sve ono što slušamo i čitamo o Mediteranskoj prehrani, negdje je netko proveo u zakon. Na talijanskom jugu, tamo nasred Mediterana, u onim područjima koja se često spominju u kontekstu nerazvijenosti, ponekad neinventivnosti, tradicionalističkog i zastarjelog pristupa vremenu, baš tamo, jedna mala regija donijela je regionalni zakon o Mediteranskoj prehrani. Sicilija u posljednjih nekoliko godina doživljava turistički procvat i sve je posjećenija destinacija. Domaća hrana je njihov najprepoznatljiviji proizvod: naranče, pistacija, limuni, povrće, masline, ulje, riba, sirevi. Sicilija je sjecište kultura koje su se kroz povijest miješale na tom malom otoku: nalazi se u samom centru Mediteranskog mora i u njoj se prožimaju španjolski, sjevernoafrički i talijanski utjecaji, kako u kulturi tako i u kuhinji, u jeziku, u mentalitetu, u  životima, u načinu na koji taj otok diše.

Sicilija kao autonomna regija ima mogućnost donošenja zakona nezavisno od matične države, što je iskoristila za promidžbu svog teritorija, svojih proizvoda, poljoprivrednika, obrtnika, uzgajivača, svojih kuhara, svog turizma, svojih ljudi i u korist njihovog zdravlja i zdravlja šire zajednice. Rezultat svega toga je Zakon br. 896-547/A o Priznavanju i promidžbi Mediteranske prehrane. Nije ovo nikakav hvalospjev. Ovo je naprosto iznenađujuće lijepo i vrlo dosjetljivo rješenje kako se jednim jednostavnim političkim aktom kreira okvir za djelovanje u korist teritorija i ljudi. Vidim u tom zakonu jedan izvrstan okvir za poticanje djelovanja u svim proizvodnim sektorima, u kreativnoj industriji, u poljoprivredi i turizmu. Uložili su puno truda i osigurali resurse za očuvanje svog načina života, lifestyle siciliano, kojim će se otvoriti mogućnost financiranja javnih i privatnih inicijativa kako bi se osvijestili potrošači o prednostima Mediteranske prehrane.

Ulomak iz novog broja časopisa Maslinar

NARUČI ČASOPIS

Previous
Next
Previous
Next