Na razmak sadnje utječe puno faktora – poput izbora uzgojnog oblika, raspoloživost vlage u tlu, te plodnost tla, pa na sve to treba obratiti pozornost
Odluku o razmaku sadnje treba donijeti na temelju predviđenog načina berbe i uzgojnog oblika. Razmak sadnje utjecat će na izbor uzgojnog oblika i obratno – odabranom uzgojnom obliku treba prilagoditi razmak sadnje.
Veći razmak
Veći razmak između redova omogućava lakše kretanje strojeva. Što su strojevi i oprema za berbu i održavanje maslinika veći, to će biti potreban veći razmak između redova. Minimalna udaljenost od 6 metara je preporučljiva u maslinicima u kojima je većina zahvata mehanizirana. U nasadima u kojima se namjeravaju rabiti teški strojevi, bolje je ostaviti najmanje 7 metara između redova za lakše kretanje strojeva. Ako je razmak između redova malen, a masline bujne, vjerojatno će svake godine biti potrebna dodatna rezidba kojom bi se omogućilo lakše kretanje strojeva.
Preblizu posađena stabla u redu više rastu u visinu nego u širinu. Treba odabrati odgovarajući razmak, i između redova i unutar redova ili će se međusobno zasjenjivanje povećati. U pregustim je nasadima vršni dio krošnje više osvijetljen dok su donji dijelovi krošnje zasjenjeniji zbog čega je rodnost obilnija u vršnome dijelu. Zbog toga su troškovi berbe veći i smanjena je učinkovitost berbe po stablu. Donji dio krošnje davat će uglavnom mrtvo drvo i samo nešto listova i plodova.
Stabla posađena preblizu u redu trebaju se povremeno orezivati kako bi se ograničila visina stabla i smanjila gustoća lisne mase u vršnome dijelu krošnje.
Pri određivanju razmaka sadnje također treba uzeti u obzir raspoloživost vlage u tlu, te plodnost tla. U tradicionalnim maslinicima stabla su sađena u velikim razmacima. Gustoća sadnje kretala se od 50 do 150 stabala po hektaru ovisno o rasporedu i učestalosti oborina te teksturi tla. Danas se stabla u intenzivnom masliniku sade u gušćem sklopu (između 250 i 420 stabala po hektaru).
iz novog broja časopisa Maslinar
