Dr.sc. Kristijan Franin u ovome broju piše o novostima u borbi protiv korova među kojima je i upotreba komine
U početku nije bilo korova. Korove je stvorio plug ili je korove stvorila motika. Ovo su samo neki od pokušaja definiranja korova, iako po meni osobno korove najbolje definira tvrdnja kako su to kontroverzne biljke koje nisu uvijek štetne kao što nisu uvijek ni korisne. Bez obzira kako ih definirali ili kakav doživljaj imali kada govorimo o korovima, činjenica je da ova skupina biljaka ima određeni utjecaj i u maslinarskoj proizvodnji.
Vrste korova
S obzirom na životni ciklus korove dijelimo na: jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnje. Od jednogodišnjih vrsta koje se pojavljuju u maslinicima najčešće su: čestoslavica, divlja zob, jermen, kostriš, loboda, mišjakinja, muhari, dvornici i šćir. Od dvogodišnjih zastupljeni su divlja mrkva i sikavac. Međutim, za razliku od prethodno navedenih vrsta, zbog izrazito velike sposobnosti prilagodbe odnosno mogućnosti vegetativnog razmnožavanja putem podanaka, lukovica ili gomolja, višegodišnji korovi (trajnice) predstavljaju puno veći problem.
Među višegodišnjim posebno su opasni: pirika, troskot, divlji sirak, osjak, slak, štavelj, svinjak, tetivika i sl. Dodatan problem u borbi protiv korova su tla sa velikim udjelom kamena, gomile i škrape, te teško dostupni tereni. Ekološka proizvodnja ne dozvoljava uporabu kemijskih sredstava (herbicida) stoga je borba protiv višegodišnjih u ekološkim maslinicima upitnog ishoda. Za razliku od ekološke, u integriranoj proizvodnji uporaba herbicida je ipak moguća. Premda bi za herbicidom trebalo posegnuti samo u krajnjoj nuždi mnogi proizvođači ih često koriste.
Ostatak teksta možete pročitati u online izdanju 63. broja časopisa Maslinar ovdje.
