Sedam načina kako zaštititi povrtnjak tijekom toplinskog vala
Temperature iznad 35 °C, sve dulja razdoblja bez kiše i nagle izmjene suše i oborina postaju ozbiljan izazov i za profesionalne povrćare i za vlasnike manjih vrtova. Rajčica, paprika, krastavci, salata i druge kulture ne reagiraju jednako na vrućinu, ali nekoliko agrotehničkih mjera može im znatno olakšati najtopliji dio ljeta.
Toplinski val ne znači samo da biljkama treba više vode. Kada temperatura prijeđe optimalne vrijednosti za pojedinu povrtnu vrstu, biljka ulazi u toplinski stres: fotosinteza slabi, disanje se pojačava, oplodnja postaje lošija, cvjetovi i mladi plodovi mogu opadati, a prinos i kvaliteta plodova smanjuju se.
Prof. dr. sc. Božidar Benko sa Zavoda za povrćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upozorava da su posljedice osobito izražene kada se visoke temperature pojave istodobno s nedostatkom vode u tlu.
A upravo je ta kombinacija posljednjih godina sve češća.
- Ne čekajte da biljka počne venuti
Jedna od najvažnijih mjera zaštite jest pravodobno navodnjavanje. Kada povrće već jasno pokazuje znakove venuća, biljka je već izložena nedostatku vode.
Tijekom razdoblja visokih temperatura cilj nije potpuno natopiti tlo, nego održavati dovoljno ujednačenu vlažnost u zoni korijena.
Pritom vrijedi pravilo da više vode nije nužno i bolje. Prekomjerno navodnjavanje istiskuje zrak iz tla, otežava normalan razvoj korijena i usvajanje hraniva te može povećati rizik od bolesti.
Za većinu povrtnih kultura najveći dio aktivnog korijena nalazi se u površinskom sloju tla, približno do 20 ili 30 centimetara dubine, pa upravo taj sloj treba održavati dovoljno vlažnim.
- Tijekom velikih vrućina zalijevajte češće, ali manjim količinama
U toplinskom valu učinkovitije je češće navodnjavanje manjim količinama vode nego povremeno obilno zalijevanje.
Na taj se način izbjegavaju velike oscilacije vlažnosti tla i biljka je manje izložena stresu.
To je posebno važno kod rajčice i paprike. Izmjenjivanje izrazito suhog tla i obilnog zalijevanja pogoduje pucanju plodova, a poremećena opskrba vodom može otežati i usvajanje kalcija. Jedna od posljedica može biti vršna trulež ploda – tamna, udubljena oštećenja koja se najčešće pojavljuju na vrhu rajčice ili paprike.
Najpovoljnije vrijeme za navodnjavanje su rani jutarnji sati, kada su temperature niže i gubici vode manji. U toplinskom valu moguće je zalijevati i navečer, ali treba izbjegavati dugotrajno zadržavanje vlage na listovima jer ono može pogodovati razvoju bolesti.
- Ako možete, uvedite kap po kap
U uvjetima sve češćih suša način na koji voda dolazi do biljke postaje gotovo jednako važan kao i količina vode.
Sustav kap po kap dovodi vodu izravno u zonu korijena, uz vrlo male gubitke isparavanjem. Istodobno omogućuje preciznije doziranje vode i ne vlaži nepotrebno cijelu biljku.
U profesionalnoj proizvodnji odluku o navodnjavanju najbolje je donositi na temelju stvarne vlažnosti tla, primjerice pomoću tenziometara ili senzora, a ne isključivo prema izgledu biljke.
I u malom vrtu vrijedi jednostavno pravilo: prije zalijevanja provjerite vlagu nekoliko centimetara ispod površine. Suha površina ne mora nužno značiti da je cijela zona korijena ostala bez vode.
- Ne ostavljajte tlo golo
Malčiranje je jedna od najjednostavnijih mjera kojima se istodobno mogu smanjiti gubitak vode i pregrijavanje tla.
Slama i drugi prikladni organski materijali stvaraju zaštitni sloj između tla i izravnog Sunčeva zračenja. Time usporavaju isparavanje, a istodobno ograničavaju rast korova koji biljkama oduzima vodu.
U proizvodnji se koriste i različite folije, no u kućnom povrtnjaku organski malč može biti jednostavno i dostupno rješenje.
Posebno je važan u lakšim tlima koja slabije zadržavaju vodu.
- Najosjetljivijim kulturama osigurajte umjerenu sjenu
Kada temperature danima prelaze 35 °C, povrću ponekad nije dovoljna samo voda.
Mreže za zasjenu mogu sniziti temperaturu biljaka i tla te smanjiti opasnost od sunčevih ožegotina. Ovisno o kulturi, stručne preporuke uglavnom se kreću oko 20 do 40 posto zasjenjenja.
Rajčici, primjerice, tijekom izrazitih vrućina može odgovarati zasjena od približno 20 do 30 posto, dok se kod salate može primijeniti i nešto jača.
Važno je ne pretjerati. Biljkama je svjetlost potrebna za fotosintezu, pa cilj nije napraviti duboku sjenu nego ublažiti najintenzivnije Sunčevo zračenje.
U plastenicima je uz zasjenu iznimno važno i provjetravanje jer temperatura u zatvorenom prostoru može biti znatno viša od vanjske.
- Posebno pazite na rajčicu i papriku
Različite povrtne vrste imaju različite granice podnošenja visokih temperatura.
Za rajčicu su optimalne dnevne temperature približno između 22 i 26 °C. Kada tijekom cvatnje prijeđu 32 do 35 °C, oplodnja i zametanje plodova mogu znatno oslabjeti. Mogu se pojaviti opadanje cvjetova, sitniji plodovi i sunčeve ožegotine.
Paprika također postaje osjetljiva iznad približno 32 do 35 °C, dok kod krastavaca, tikvica, dinja i lubenica ozbiljniji problemi nastaju oko i iznad 35 °C.
Neke kulture teško podnose i znatno niže temperature. Kod krumpira se problemi mogu pojaviti već iznad 30 °C, kod kupusnjača iznad približno 28 do 30 °C, dok salata na visokim temperaturama može prerano krenuti u prorastanje i cvatnju te izgubiti tržišnu kvalitetu.
Zato se povrtnjak tijekom toplinskog vala ne može tretirati kao jedinstvena cjelina. Ono što rajčica još može podnijeti, salati već može predstavljati ozbiljan stres.
- Ne pokušavajte vrućinom iscrpljenu biljku „spasiti“ pretjeranom gnojidbom
Kada biljke tijekom ljeta zastanu s rastom, lako je zaključiti da im nedostaje hraniva. No uzrok može biti upravo toplinski i vodni stres.
Pretjerana gnojidba, osobito dušikom, može dodatno povećati osjetljivost biljke jer potiče bujan vegetativni rast i povećava potrebe za vodom.
Uravnotežena gnojidba važna je za sposobnost biljke da se nosi sa stresom. Kalij ima važnu ulogu u reguliranju vodnog režima, dok je kod rajčice i paprike važna i pravilna opskrba kalcijem.
No kod pojave vršne truleži rajčice nije uvijek rješenje jednostavno dodati još kalcija. Ako je vlažnost tla izrazito neujednačena ili je korijen pod stresom, biljka raspoloživi kalcij možda neće moći pravilno usvajati i transportirati do ploda.
Najbolja zaštita počinje prije nego što stigne toplinski val
Sve češća ekstremno topla ljeta mijenjaju pravila uzgoja povrća. Najuspješnija zaštita zato ne počinje onoga dana kada temperatura dosegne 38 °C.
Tlo bogato organskom tvari koje dobro zadržava vodu, sustav kap po kap, malč, mogućnost zasjenjivanja te pravilno planirani rokovi sjetve i sadnje mogu znatno povećati otpornost povrtnjaka.
Posebno važna postaje voda. U uvjetima klimatskih ekstrema više nije dovoljno razmišljati samo o tome koliko ćemo zalijevati, nego kada, kako i koliko učinkovito biljka tu vodu može iskoristiti.
Drugim riječima, tijekom toplinskog vala povrtnjak ne spašava jedna velika količina vode. Mnogo bolji rezultat daje kombinacija ujednačene vlažnosti tla, zaštite od njegova pregrijavanja, umjerene zasjene i pravilne prehrane biljaka.
Maslinarski paket možete naručiti na sljedećem linku
