Vaza je razvijana od davnine te je u većini područja u kojima se uzgaja maslina vjerojatno najčešći uzgojni oblik. Vaza ima veći omjer između površine i volumena krošnje od drugih uzgojnih oblika s punom krošnjom (npr. uzgojni oblik s kuglastom krošnjom, grm). Svjetlost dopire u unutrašnjost krošnje i raspoređena je ravnomjerno.
Nekoliko tipova
Postoji nekoliko tipova vaza koji se razlikuju prema broju grana, kutu grananja, visini debla i obliku biljke. Oblici tradicionalnih vaza uključuju stožac, obrnuti stožac, cilindar, cilindar na vrhu obrnutog stošca ili višestruke stošce). Nemoguće je opisati sve moguće oblike vaza, od kojih su mnogi rašireni samo na malim područjima.
Vaza se sastoji od jednog debla, koje može biti različite visine, te primarnih grana razmještenih u različitim smjerovima koje okružuju otvoreni prostor središnjeg dijela krošnje. Broj grana, obično s kutom grananja od 45°, kreće se od tri do pet. Kod cilindrične i višestožaste vaze grane su nagnute pod kutom od 45° u svome donjem dijelu i gotovo okomite na određenoj udaljenosti od debla. Većina se rodnih izbojaka stvara na sekundarnim i tercijarnim granama.
Visina debla većinom ovisi o načinu berbe. Ako se plodovi namjeravaju brati ručno, deblo treba biti visoko samo 30 do 40 cm, zbog čega je stablo sličnije grmolikoj vazi. Za strojnu berbu deblo treba biti visoko najmanje od 1,0 do 1,2 m, te na njemu ne smije biti postranih izbojaka. Da bi se poboljšao učinak strojne berbe, primarne grane trebaju biti oblikovane više uspravno i imati kraće sekundarne grane, nego što je potrebno kod sustava vaze kod kojega će se berba obavljati ručno. Ako grane imaju veći kut grananja (što su više nagnute), strojna će berba biti teža.
Sekundarne grane
Duljina sekundarnih grana obrnuto je proporcionalna broju primarnih grana. Sekundarne se grane uglavnom nalaze na vanjskoj strani primarnih grana, što je posebice važno za ručnu berbu; nekoliko grana nalazi se na unutarnjoj strani svake primarne grane.
Rezidba mladih biljaka obavlja se radi oblikovanja debala i primarnih grana. Prilikom sadnje ili u prvoj sezoni rasta stablo se obično ne reže, jedino ako se treba smanjiti bujnost dominantnih postranih izbojaka i vodopija. Bujne izbojke i vodopije treba oslabjeti prikraćivanjem ili ih posve odstraniti ako su prebujni. Glavnu os treba prikratiti ako nema dobre postrane izbojke koji bi mogli preuzeti ulogu primarnih grana. Glavnu os također treba prikratiti kada se stvori prvi kostur od postranih izbojaka na otprilike 1,0-1,2m visine. Prikraćivanje postranih izbojaka rabi se za širenje kuta grananja budućih primarnih grana. Štapovi za usmjeravanje primarnih grana i savijanje postranih izbojaka koji rastu ispod mjesta na kojem izlaze primarne grane, više se ne koriste jer je to preskupo. Odabir primarnih grana može se odgoditi sve do treće ili četvrte godine nakon sadnje, a za to se vrijeme rezidbom treba poticati rast odabranih izbojaka, a da se ne odstranjuje previše lisne mase.
Rezidbom odraslih stabala treba poboljšati prodiranje svjetlosti u donje dijelove krošnje. Na vršnim i središnjim dijelovima krošnje treba odstraniti što više izbojaka. Visinu primarnih grana treba smanjiti, a sekundarne grane povremeno prikraćivati primjenom povratnih rezova. Vaze se obično orezuju svake godine, ali se lako mogu prilagoditi rezidbi svake druge godine.
Višestožasta vaza
Danas se manje pozornosti posvećuje oblikovanju i rasporedu sekundarnih i tercijarnih grana nego je to bilo u prošlosti. Sekundarne grane trebaju izlaziti iz primarnih grana pod relativno širokim kutom. Kod suvremenih oblika vaza krajnji je izgled manje pravilan nego kod tradicionalnih vaza. Da bi se biljka oblikovala u slobodnu vazu, prvo se prorjeđivanje izbojaka u unutarnjem dijelu krošnje može odgoditi sve do pete ili sedme sezone rasta.
Višestožasta vaza, još uvijek najuobičajeniji uzgojni oblik u mnogim starim maslinicima, tvori se od četiriju primarnih grana, od kojih je svaka orezivana u obliku stošca s izraženim vrhom. Izbojke koji rastu blizu vrha svake grane treba odgovarajuće prorjeđivati da se smanji suparništvo s provodnicom. Zbog visokih troškova rezidbe, višestožasta vaza više nije preporučljiva za nove plantaže. Slobodna višestožasta vaza može se postići smanjenima prorjeđivanjem izbojaka koji rastu u blizini produljnice svake primarne grane te primjenom nekoliko većih rezova umjesto mnoštva manjih.
Preuzeto iz knjige Uzgoj maslina
Knjigu možete kupiti na sljedećem linku
Prednosti i mane vaze
Obilježja:
- jedno deblo
- primarne grane izlaze iz glavnog debla
- tri do pet primarnih grana
- „prozor“ u središnjem dijelu krošnje
- pravilan razmještaj sekundarnih grana.
Prednosti:
- jednolika osvijetljenost unutrašnjosti krošnje
- prikladna za različite načine rasta
- prikladna za stolne masline
- prikladna za strojnu berbu tako što se grane održavaju relativno kratkima, čime se dobiva kruta, nesavitljiva struktura.
Nedostatci:
- za rezidbu je potrebna stručna radna snaga
- rezidba zahtijeva mnogo vremena, pogotovo za tradicionalne oblike vaza.
Maslinarski paket možete naručiti na sljedećem linku
