Suše vam se grančice masline? Krivac možda nije samo suša

Nakon dugog, vrućeg i sušnog ljeta lako je svako sušenje u krošnji masline pripisati nedostatku vode. No ako se pojedine grančice naglo suše dok je ostatak stabla još zelen, vrijedi ih pogledati pažljivije. Uzrok može biti i maslinin smeđi potkornjak (Phloeotribus scarabaeoides), sitan štetnik koji najveći dio života provodi skriven u drvu. Novi slučaj aktivne zaraze zabilježen ovoga ljeta u Italiji ponovno je skrenuo pozornost na štetnika koji je dobro poznat i u hrvatskim maslinicima.

Talijanski stručni portal OlivoNews krajem kolovoza izvijestio je o infestaciji zabilježenoj na području Trevisa. Na zahvaćenim grančicama pronađeni su odrasli kukci, svježe perforacije i aktivni hodnici, a prema analizi oštećenja napad je započeo početkom srpnja i još je bio aktivan 25. kolovoza.

Maslinin smeđi potkornjak nije nepoznat ni u Hrvatskoj. U stručnom radu hrvatskih autora Mire Katalinića, Marije Ivezić i Emilije Raspudić detaljno su opisani njegova biologija, štetnost i mogućnosti suzbijanja, ponajprije na temelju podataka iz maslinika mediteranskog dijela srednje Dalmacije.

Suša i potkornjak mogu dati sličnu sliku

Kod stabla koje trpi jak nedostatak vode posljedice su često vidljive na većem dijelu krošnje: lišće gubi čvrstoću, plodovi ostaju sitniji, a rast stabla usporava. Kod napada maslinina smeđeg potkornjaka karakteristično je, međutim, sušenje pojedinih grančica ili dijelova krošnje.

Odrasli kukac vrlo je malen, dug tek oko dva milimetra, pa ga maslinar najčešće neće lako uočiti. Veći problem stvaraju njegovi hodnici. Kukci i ličinke razvijaju se ispod kore, a oštećenja tkiva mogu dovesti do venuća rodnih grančica, žućenja lišća te prijevremenog opadanja cvjetova ili plodova.

Ako se, dakle, usred ili nakon sušnog razdoblja osuši samo nekoliko grančica, ne treba automatski zaključiti da je uzrok isključivo nedostatak vode.

Potražite sitne rupice i hodnike ispod kore

Jedan od važnijih znakova napada su sitne rupice na grančicama. Ako se kora pažljivo ukloni, ispod nje se mogu vidjeti karakteristični hodnici.

Ženka u pogodnom drvu izrađuje matični hodnik u koji polaže jaja, a iz njega se potom šire brojni hodnici ličinki. Upravo ta mreža oštećenja remeti normalno funkcioniranje tkiva grančice.

Najviše pozornosti treba posvetiti oslabljenim, oštećenim ili već djelomično osušenim granama. Novija znanstvena literatura maslinina smeđeg potkornjaka uglavnom opisuje kao sekundarnog štetnika koji preferira oštećena i oslabljena stabla, ali upozorava da može postati ozbiljan problem kada u masliniku ima mnogo prikladnog drva za njegovo razmnožavanje. 

Odrezane grane mogu postati idealno mjesto za razmnožavanje

Upravo je gospodarenje ostacima rezidbe jedna od najvažnijih stvari u prevenciji.

Maslinina smeđeg potkornjaka izrazito privlači svježe i oslabljeno drvo. Istraživanja su pokazala da u pronalaženju pogodnog mjesta za razmnožavanje važnu ulogu imaju hlapivi spojevi koje takvo drvo oslobađa, osobito etilen. Zato hrpe odrezanih grana koje dugo ostaju na tlu ili uz rub maslinika mogu postati vrlo privlačno mjesto za polaganje jaja.

Hrvatska istraživanja potvrđuju koliko je njegov razvoj povezan s ostacima rezidbe. U uvjetima srednje Dalmacije odrasli kukac prezimljuje, a reprodukcijski let započinje krajem veljače i traje do kraja svibnja. Proljetna generacija razvija se u odrezanom drvu.

Problem nastaje ako takav materijal ostane u masliniku dovoljno dugo da se iz njega razvije i izađe nova generacija kukaca.

Lovne grane mogu pomoći, ali samo ako se uklone na vrijeme

Zanimljivo je da se upravo sklonost potkornjaka svježem drvu može iskoristiti u njegovu suzbijanju.

Jedna od tradicionalnih agrotehničkih metoda jest ostavljanje takozvanih lovnih grana ili snopića svježe odrezanog drva. Oni privlače ženke koje u njima polažu jaja, nakon čega se grane uklanjaju prije izlaska nove generacije.

Talijanski stručnjaci navode da bi takve snopiće trebalo ukloniti i zbrinuti do kraja travnja ili početka svibnja, prije izlijetanja odraslih kukaca. Ako se ostave predugo, učinak može biti upravo suprotan – umjesto zamke postaju izvor nove populacije štetnika. 

I u hrvatskom stručnom radu lovni snopići navode se kao jedna od mogućnosti smanjivanja populacije maslinina smeđeg potkornjaka.

Zaštita se prije svega temelji na higijeni maslinika

Problem kod ovoga štetnika jest što je veći dio njegova razvoja skriven u drvu. Zbog toga je zaštita nakon što se ličinke nađu ispod kore znatno teža nego kod štetnika koji su izloženiji na površini biljke.

OlivoNews navodi da u aktualnoj situaciji u Italiji nema posebno registriranih pripravaka za maslinina smeđeg potkornjaka te da se zaštita ponajprije temelji na agrotehničkim mjerama: uklanjanju napadnutih grančica, uklanjanju oslabljenog drva i održavanju uravnotežene krošnje.

Talijanski članak spominje i povijesna iskustva s nekim insekticidima, no ona se ne mogu prenositi kao preporuka hrvatskim maslinarima. Svaka eventualna primjena sredstava za zaštitu bilja mora se temeljiti na trenutačno važećim registracijama i uputama u Hrvatskoj.

Što maslinar sada može napraviti?

Potkraj ljeta posebno vrijedi obići nasad i pregledati stabla na kojima se pojavljuje neuobičajeno sušenje samo pojedinih grančica. Treba potražiti sitne rupice na kori, svježa oštećenja i hodnike ispod kore te ukloniti očito napadnute i oslabljene dijelove stabla.

Jednako je važno ne ostavljati nekontrolirane hrpe svježe odrezanih maslinovih grana uz nasad.

Suša i visoke temperature same po sebi mogu snažno iscrpiti maslinu, ali upravo zbog toga mogu stvoriti i dodatni prostor za štetnike koji lakše napadaju oslabljeno drvo. Zato se nakon ekstremnog ljeta svaka osušena grančica ne bi trebala automatski pripisati samo vremenskim uvjetima.

Maslinin smeđi potkornjak možda je sitan i većinu vremena nevidljiv, ali u povoljnim uvjetima može napraviti ozbiljnu štetu. Redovit pregled nasada, uklanjanje napadnutog drva i pravilno gospodarenje ostacima rezidbe ostaju najvažnije mjere kojima se njegovo širenje može držati pod kontrolom.

Izvori: OlivoNews; Katalinić, M., Ivezić, M. i Raspudić, E., „Maslinin smeđi potkornjak“, Glasilo biljne zaštite, 2012.; EPPO Global Database; Journal of Pest Science.

Maslinarski paket možete naručiti na sljedećem linku