Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), u 2024. godini masline je u Hrvatskoj uzgajalo 12.989 poljoprivrednih gospodarstava, na ukupno 15.091 hektar registrirane površine. Ovi podaci obuhvaćaju gospodarstva koja su prijavljena u sustavima potpora, a većina njih dolazi upravo iz jadranskih županija – od Istre do Dubrovačko-neretvanske.
Moć malih proizvođača
Prosječna površina pod maslinama po jednom gospodarstvu iznosi samo 1,16 hektara, što jasno upućuje na činjenicu da hrvatskim maslinarstvom i dalje dominiraju manja, često obiteljska gospodarstva. Ta disperziranost, iako ponešto otežava mehanizaciju i standardizaciju, istovremeno je i snaga – jer se iza svake litre domaćeg maslinovog ulja često krije velika posvećenost, ručni rad i duboko ukorijenjena tradicija.
Unatoč prevlasti malih proizvođača, Hrvatska ima i nekoliko ozbiljnih maslinarskih proizvođača. Samo deset najvećih gospodarstava obrađuje više od 5 posto ukupne površine pod maslinama. Dva od njih, porečka Agrolaguna i zadarski Vigens, imaju više od 100 hektara nasada – riječ je o istinskim maslinarskim „gigantima“ koji ne samo da proizvode ulje u većim količinama, nego često sudjeluju i u međunarodnim natjecanjima te ulažu u tehnologiju i održivu proizvodnju.
Posebno vrijedan podatak odnosi se na ekološki uzgoj maslina. U 2024. godini čak je 2217 hektara maslinika bilo pod ekološkom certifikacijom, što čini gotovo 15 posto ukupnih površina. Rastuća potražnja za ekološkim i lokalnim proizvodima, osobito u sektoru visokokvalitetnih ekstra djevičanskih maslinovih ulja, daje ovom segmentu dodatni vjetar u leđa. Ekološki proizvođači ujedno imaju i bolje izglede za dodanu vrijednost na tržištu, uključujući i izvoz.
Nesklad u statistici – zašto postoje razlike?
Iako su podaci APPRRR najpouzdaniji u kontekstu potpora, važno je napomenuti da drugi izvori navode i veće brojke – neke procjene govore o preko 20.000 hektara pod maslinama u Hrvatskoj. Taj nesklad proizlazi iz različitih metoda evidentiranja: neki izvori uključuju zapuštene ili neaktivne nasade, mlađe maslinike koji još ne rađaju ili površine koje nisu prijavljene za potpore. Preciznije informacije očekuju se kroz digitalizaciju zemljišnih registara i jače povezivanje ARKOD sustava s tržišnim podacima.
Maslinarstvo u Hrvatskoj 2024. godine zadržava stabilnu poziciju – broj gospodarstava i obrađene površine ostaju visoki, a ekološki uzgoj bilježi značajan rast. Premda dominiraju mali proizvođači, tržište pokazuje da postoji prostor i za veće maslinarske projekte, osobito one koji se temelje na održivosti i kvaliteti.
Novi broj časopisa Maslinar možete naručiti na sljedećem linku
