Jesen je najbolje vrijeme za sadnju smokava, pa u ovome broju donosimo veliki vodič u kojem ćete saznati sve što ste oduvijek željeli znati o sadnji, uzgoju i zaštiti smokava
Sadnja sadnice
Sadnica se pažljivo izvadi iz kontejnera, tako da pri žilama ostane što više supstrata, te se položi na rahlu zemlju obogaćenu humusom ispod koje smo stavili stajnjak
Smokva je drevna voćka hrvatskog priobalja i otoka, uz maslinu, lozu i badem smatra se najstarijom voćkom, ali i neizostavnom voćkom u Biblijskom vrtu, kao simbolom izobilja. Domovina joj je Sirija, a pretpostavlja se da su je na naše prostore donijeli Feničani.
Nažalost danas je zapuštena, napuštena i neiskorištena, a smatra se jednom od najvrjednijih voćaka Mediterana. Zovu je i kraljicom Mediterana, pripada porodici dudova (Moraceae), rodu Ficus i podvrsti carica – sativa pitomih i jestivih plodova.
Pretpostavlja se da se smokva uzgajala u našem priobalju oko tisuću godina prije Krista, uglavnom na istim površinama u maslinicima. Voli rastresita i plodna tla bogata humusom, tla u kamenjaru gdje ona sa svojim žilama prodire kroz pukotine duboko i traži vlagu.
Ženski i muški cvjetovi
Plod smokve koji obožavamo jesti je zapravo potpuno razvijen ljetni cvat. To je zadebljalo slatko cvjetno spremište sitnih cvjetova, koje je zatvoreno, a koje raste na rodnoj grančici. Ovaj cvat, koji ćemo zvati plod, rodi na peteljci dugoj oko 10 milimetara, a može biti različitih oblika i veličine.
Plod je pokriven pokožicom, koja se s lakoćom može odvajati od mesnatog dijela, a koja može biti bijela, zelena i ljubičasta. Meso ploda je sočno, a na donjem dijelu ploda često se pojavi „medna kap“.
Postoje četiri vrste cvjetova i to tri tipa ženskih od kojih je samo jedan tip plodan i jedan tip muških cvjetova. U ženskim cvjetovima živi u simbiozi osica Blastophaga grossorum bez čije pomoći ne bi bilo moguće oprašivanje smokve i dozrijevanja ploda.
Muških cvjetova kod pitome smokve nema, jer se oni razvijaju samo kod divlje smokve u proljetnoj i u ljetnoj cvatnji, no za dobro oprašivanje jako su važni proljetni cvati. Po obliku su slični ženskim cvjetovima s tim što su muški cvjetovi bogati s polenovim zrncima, koje spomenuta smokvina osica prenosi na ženske cvjetove.
Oplodnja se obavlja početkom lipnja spajanjem muških zrnaca polena s divlje smokve i prašnika u cvijetu pitome smokve, koja je potpuno zatvorena, stoga se oprašivanje i ne može postići vjetrom, već isključivo kukcima.
Divlja smokva cvjeta tri puta u godišnjoj vegetaciji, dok pitoma smokva cvjeta samo dva puta, ali se vremenski podudaraju. Proljetna cvatnja počinje već početkom ožujka mjeseca u isto vrijeme kada se otvaraju i prvi lisni pupovi i traje sve do listopada.
Ulomak teksta preuzet iz 66. broja časopisa Maslinar.
Za više informacija o maslinama i maslinarstvu, pretplatite se na časopis Maslinar.
