Vrućina ipak ne uklanja maslininu muhu – evo zašto

Ljetni toplinski valovi privremeno usporavaju aktivnost maslinine muhe, ali ne znače i kraj opasnosti za maslinike. Stručnjaci upozoravaju da visoke temperature mogu smanjiti aktivnost štetnika tijekom najtoplijeg dijela dana, no odrasle jedinke preživljavaju skrivajući se u hladnijim dijelovima krošnje ili u okolnom raslinju te ponovno postaju aktivne čim temperature padnu. 

Maslinina muha (Bactrocera oleae), kao i većina kukaca, organizam je čiji razvoj ovisi o temperaturi. Svaka faza njezina životnog ciklusa – od sazrijevanja odraslih jedinki do razvoja jaja – odvija se brže ili sporije ovisno o prosječnoj temperaturi tijekom 24 sata, a ne samo o dnevnim temperaturnim vrhuncima.

Kada temperature prijeđu približno 32 do 34 °C i tako ostanu više sati, dio položenih jaja može propasti zbog toplinskog stresa, a plodnost ženki privremeno se smanjuje. Međutim, to ne znači da je populacija uništena. Ako se noćne temperature spuste ispod oko 22–23 °C, odrasle jedinke nastavljaju svoj razvoj i pripremaju se za novu generaciju.

Muha samo čeka povoljnije uvjete

Najveća zabluda je vjerovanje da će dugotrajna vrućina sama riješiti problem maslinine muhe. U stvarnosti se odrasli kukci tijekom najtoplijeg dijela dana povlače u hladnije mikroklimatske uvjete unutar krošnje ili u okolnu vegetaciju, gdje mogu preživjeti bez većih posljedica.

Čim dnevne temperature ponovno padnu ispod kritične granice, ženke vrlo brzo nastavljaju odlagati jaja. Upravo zato nakon završetka toplinskog vala često dolazi do naglog povećanja zaraze plodova.

Kako masline rastu, povećava se njihov sadržaj vode i topljivih šećera, zbog čega postaju privlačnije ženkama maslinine muhe. One pomoću osjetila na leglici procjenjuju čvrstoću mesa ploda i biraju najpogodnije mjesto za odlaganje jaja.

Ako je populacija odraslih jedinki već prisutna u masliniku, dovoljno je nekoliko dana povoljnijih temperatura da započne razvoj prve ljetne generacije štetnika.

Istodobno s pritiskom štetnika, masline tijekom velikih vrućina trpe i izražen vodni te toplinski stres. Takva stabla osjetljivija su na napade štetnika, a oštećenja plodova mogu biti veća nego u godinama s umjerenijim temperaturama.

Zaštitu treba planirati unaprijed

Stručnjaci preporučuju da se s mjerama zaštite ne čeka pojava vidljivih oštećenja. U razdoblju velikih vrućina korisna je primjena mineralnih praškova poput kaolina ili mikroniziranog zeolita. Oni stvaraju zaštitni sloj na listovima i plodovima, odbijaju dio sunčeva zračenja te mogu sniziti temperaturu površine krošnje za nekoliko stupnjeva. Osim što ublažavaju toplinski stres stabla, takvi pripravci otežavaju maslininoj muhi prepoznavanje ploda i smanjuju broj uspješnih odlaganja jaja.

Uz mineralne praškove, važnu ulogu imaju i sustavi za praćenje populacije maslinine muhe te lovke za masovni ulov ili tehnologija “privuci i uništi” (attract and kill), kojima se smanjuje broj odraslih jedinki prije nego što počnu odlagati jaja. Posebno su učinkovite tijekom toplih ljeta jer se odrasle muhe intenzivnije kreću između hladnijih zaklona u potrazi za hranom i povoljnim uvjetima. 

Stručnjaci zaključuju da se moderna zaštita maslinika ne temelji na čekanju prvih simptoma napada, nego na pravodobnom praćenju populacije štetnika i preventivnim mjerama koje će zaštititi plodove prije nego što se vremenski uvjeti ponovno pokažu povoljnima za razvoj maslinine muhe.

Maslinarski paket možete naručiti na sljedećem linku