Vrućine su iscrpile masline, a sada im prijete štetnici
Dugotrajne visoke temperature i manjak vode već su ostavili trag u mnogim maslinicima, a ljetu još nije kraj. Masline se i dalje moraju nositi s toplinskim i vodnim stresom, dok istodobno treba sve pozornije pratiti štetnike i bolesti koji mogu ugroziti plod u važnom dijelu vegetacije.
Posebno se to odnosi na maslinovu muhu. Velike vrućine mogu ograničiti njezinu aktivnost i razvoj, ali nekoliko izrazito toplih tjedana ne znači da je opasnost prošla. S povoljnijim temperaturama aktivnost štetnika može ponovno porasti, pa sada nije vrijeme za opuštanje u masliniku.
Talijanski stručni portal OlivoNews upravo u ovom razdoblju upozorava na potrebu kombiniranja zaštite masline od toplinskog stresa s redovitim praćenjem štetnika. Među održivim rješenjima posebnu pozornost posvećuje primjeni kaolina, zeolita i bentonita, koji na površini lista i ploda stvaraju zaštitni sloj.
Zaštita od sunca može pomoći i protiv štetnika
Kaolin, zeolit i bentonit nanose se na maslinu u vodenoj suspenziji te na površini lista i ploda stvaraju tanki zaštitni film. Jedna od njegovih važnih uloga jest reflektiranje dijela sunčeva zračenja, čime se može smanjiti zagrijavanje biljnog tkiva i ublažiti posljedice toplinskog i vodnog stresa.
U razdoblju u kojem se izmjenjuju vrlo visoke temperature i nedostatak oborina takva zaštita zanimljiva je upravo zato što njezino djelovanje ne mora završavati na zaštiti od sunca.
Kaolin i slični pripravci mogu djelovati i kao fizička prepreka pojedinim štetnicima. Kod maslinove muhe posebno je zanimljivo to što zaštitni sloj mijenja površinu ploda i može otežati ženki prepoznavanje masline kao pogodnog mjesta za polaganje jaja.
Istraživanja na koja se poziva OlivoNews upućuju i na složen odnos između maslinove muhe, ploda i mikroorganizama na njegovoj površini. Mikroorganizmi na pokožici masline proizvode hlapljive spojeve koji mogu sudjelovati u signalima pomoću kojih ženka pronalazi pogodan plod. Prekrivanje površine ploda može utjecati na te signale i tako dodatno otežati napad.
Kaolin nije zamjena za praćenje maslinove muhe
To, naravno, ne znači da je dovoljno masline jednom tretirati kaolinom ili zeolitom i problem smatrati riješenim. Učinkovitost ovisi o karakteristikama pripravka i, prije svega, dobroj i ravnomjernoj pokrivenosti krošnje i plodova.
Kiša može isprati zaštitni sloj, a kako plod raste, novonastala površina ostaje nezaštićena. Zbog toga treba pratiti stanje zaštitnog sloja i postupati prema uputama za konkretan pripravak.
Još je važnije redovito pratiti maslinovu muhu. Visoke temperature mogu nepovoljno djelovati na njezin razvoj, ali aktivnost odraslih jedinki ne mora potpuno prestati. Situacija se pritom može znatno razlikovati između pojedinih maslinika, ovisno o položaju, mikroklimi, sorti, temperaturi i vlažnosti.
Zato odluku o potrebi zaštite ne treba donositi samo prema kalendaru ili činjenici da je prethodnih dana bilo vrlo vruće. Pregled plodova, praćenje lovki i lokalnih prognoznih podataka daju mnogo bolju sliku stvarnog rizika.
Problem nisu samo ličinke
OlivoNews upozorava i na zanimljiv problem takozvanih sterilnih uboda. Čak i u uvjetima koji nisu pogodni za uspješan razvoj potomstva, ženka maslinove muhe može tijekom svježijih dijelova dana ubadati plod.
Takve sitne ozljede mogu postati ulazna mjesta za druge štetne organizme i uzročnike bolesti. Talijanski stručnjaci među njima navode mušicu Lasioptera berlesiana te gljivu Camarosporium dalmaticum, povezanu s pojavom truleži ploda.
Rizik može biti izraženiji u gušćim krošnjama u kojima se zadržava više vlage i stvara nešto svježija mikroklima. To je još jedan razlog zašto maslinik treba promatrati kao cjelinu, a ne čekati da šteta postane jasno vidljiva na plodovima.
U masliniku treba pratiti i druge štetnike
Maslinova muha nije jedini štetnik koji zahtijeva pozornost. OlivoNews navodi i prisutnost margaronije (Palpita vitrealis), koja može biti posebno problematična u mladim nasadima jer njezine ličinke oštećuju mlade izboje i lišće, a štete se mogu pojaviti i na plodovima.
Prati se i azijska smeđa mramorirana stjenica (Halyomorpha halys), invazivna vrsta koja napada velik broj biljnih vrsta.
Istodobna prisutnost različitih problema pokazuje zašto se zaštita maslinika ne može svesti na jedan tretman protiv jednog štetnika. Klimatski uvjeti dodatno kompliciraju situaciju: maslina iscrpljena dugotrajnim vrućinama i nedostatkom vode istodobno mora nastaviti razvoj ploda i nositi se s mogućim napadima štetnika.
Nije vrijeme za opuštanje
Sljedeći tjedni zato zahtijevaju redovit obilazak maslinika. Vrućine još nisu iza nas, ali ni činjenica da su temperature visoke nije jamstvo da su problemi sa štetnicima završili. Ako temperature postanu umjerenije, uvjeti za aktivnost maslinove muhe mogu ponovno biti povoljniji.
Kaolin, zeolit i bentonit u takvim okolnostima mogu biti dio održivog pristupa zaštiti. Zaštitni sloj na listovima i plodovima može pomoći maslini u uvjetima jakog sunčeva zračenja i visokih temperatura, a istodobno otežavati napad pojedinih štetnika. No takvi pripravci nisu zamjena za redovito praćenje nasada i pravodobno reagiranje.
Preporuke iz talijanskih maslinika pritom ne treba automatski preslikavati na hrvatske uvjete. Prije primjene pojedinog pripravka potrebno je provjeriti njegovu namjenu i način primjene u Hrvatskoj te se pridržavati deklaracije proizvoda i preporuka stručnih službi.
Nakon tjedana velikih vrućina maslinama možda treba pomoć da lakše podnesu ostatak ljeta. Maslinarima, pak, predstoji razdoblje u kojem dobar pregled krošnje i plodova vrijedi više od pretpostavke da je sunce odradilo posao umjesto njih.
Sinaj Bulimbašić
Ovaj sadržaj sufinaciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Maslinarski paket možete naručiti na sljedećem linku
