Zakonodavac je ovim izmjenama i dopunama, a nakon sastanaka i rasprava s predstavnicima institucija i zainteresirane javnosti propisao novi sustav bodovanja
Hrvatski sabor je sredinom svibnja usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Njime su izvršene korekcije važećeg Zakona (Narodne novine, br. 20/18, 115/18 i 98/19) koje bi trebale poboljšati primjenu istog, ubrzati raspolaganje, omogućiti dodjelu poljoprivrednog zemljišta onim
korisnicima koji će se na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države baviti poljoprivrednom proizvodnjom koja stvara dodanu vrijednost te će se uspostaviti efikasnija kontrola korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku.
Tako veli zakonodavac i nastavlja u obrazloženju donošenja novog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Jedinice lokalne samouprave
Izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu zadužuju se jedinice lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: JLS) da u roku od 6 mjeseca od dobivanja suglasnosti na Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspišu javne natječaje za zakup za slobodno poljoprivredno zemljište u vlasništvu države i ono zemljište koje se koristi bez valjane pravne osnove te se propisuje da Ministarstvo poljoprivrede preuzima raspolaganje istim ukoliko
to ne bude slučaj.
Maksimalnu površinu zakupa može odrediti JLS u javnom natječaju, uvodi se elektronička provedba javnog natječaja za zakup, i mijenja se rok trajanja zakupa na način da se zakup daje na 25 godina za višegodišnje nasade i 15 godina za ostale vrste poljoprivredne proizvodnje, oba roka s mogućnošću produljenja.
Veoma važno za ispunjavanje strateških ciljeva je propisan sustav bodovanja, namijenjen utvrđivanju najpovoljnijeg ponuditelja u javnim natječajima za zakup, pri čemu prednost ostvaruju ponuditelji koji ostvare najveći broj bodova od ukupno mogućih 100 bodova.
Iz novog broja časopisa Maslinar
