Zaštita | I za masline postoji antifriz

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin

Dr. sc. Kristijan Franin upozorava na štetnost od niskih temperatura te savjetuje tretiranje oštećenja bakrom, ali i njihovo sprječavanje upotrebom posebnih preparata

Budući da je zima tek počela, treba biti spreman na sve ono loše što zimski uvjeti sa sobom nose. Izuzetno je bitno da su stabla masline zimu dočekala zdrava, u dobroj kondiciji jer su u tom slučaju i štetne posljedice smrzavanja puno blaže.

Maslinici u kojima se provodi neadekvatna zaštita kao i neizbalansirana gnojidba mogu biti posebno osjetljivi. Posebno je stoga bilo opasno obilno gnojiti u jesen većom količinom dušičnih gnojiva. Naime, povećana gnojidba dušikom u jesen potiče aktivnost masline te ona može stradati i kod temperatura nešto nižih od 0 °C. Rezidba u jesen također može biti jedan od uzročnika smanjene otpornosti masline prema smrzavanju. Stoga, ukoliko nastupe niske temperature, štete mogu biti puno veće na rezanim za razliku od nerezanih stabala.

Pročitajte članak: Dobra rezidba – manje štetnika i bolesti

Otpornost masline prema djelovanju niskih temperatura primarno ovisi o starosti stabla, sorti, ishranjenosti i vegetativnom stanju biljke, te o duljini trajanja perioda s niskim temperaturama, ekspoziciji, kao i mikrolokalitetu maslinika. Posebno su često štete uočljive u dnu nekakvih udolina gdje se dugo zadržava magla.

Štete često nastupaju kada se izmjenjuju hladne noći sa sunčanim danima. Osim toga, visoka vlažnost zraka popraćena maglom i snijegom također ubrzava nastanak oštećenja. Neki autori navode da se porastom nadmorske visine također povećava rizik od smrzavanja.

Prema literaturnim podacima, maslina najbolje podnosi niske temperature tijekom prosinca i siječnja (razdoblje zimskog mirovanja). Kritične temperature za maslinu kreću se između –10 i –15 °C. Starija i otpornija stabla mogu podnijeti vrijednosti do –15 °C. Međutim, kod mlađih stabala smrzavanje može nastupiti i pri temperaturi od –12 °C.

Ukoliko do snižavanja temperatura dođe nakon kretanja sokova, smrzavanje može nastupiti i pri vrijednostima od svega nekoliko stupnjeva ispod ništice. Posebno štetna može biti kiša koja se ledi na krošnjama. U tom slučaju led se nipošto ne smije otklanjati kidanjem ili lupanjem po krošnji nego ga treba pustiti da se sam otopi jer u protivnom našom intervencijom možemo samo povećati štetu.

Kao posljedica djelovanja niskih temperatura može doći do oštećenja pupova. Smrznuta mjesta lako je prepoznati po nekrotizaciji tkiva i otpadanju lišća, a ukoliko je krošnja jače zahvaćena ponekad se javlja potpuna defolijacija. Može doći do oštećenja jednogodišnjih, dvogodišnjih i višegodišnjih grančica. Najčešće je to uzdužno pucanje tkiva kore i drva.

Pročitajte članak: Kako zaštititi masline od niskih temperatura? 1.dio

Kod oštećenja osnovnih grana može biti zahvaćena čitava grana, ali i samo jedan njezi dio. Najveće štete manifestiraju se, naravno, u obliku pucanja skeletnih grana i debla. Snijeg, pogotovo mokri, i led zbog svoje težine uzrokuju pucanje grana. Slomljene grane treba odstraniti, a mjesto loma dobro zagladiti nožem i, naravno, premazati voćarskim voskom. Rez, naravno, treba zahvatiti u zdravo tkivo jer ćemo jedino na taj način omogućiti brži oporavak krošnje.

Ulomak teksta preuzetog iz 56. broja časopisa Maslinar. 

Časopis Maslinar možete naručiti na linku Časopis.

Previous
Next
Previous
Next

Maslinar u vašem
inboxu!

Primajte novosti i zanimljivosti iz svijeta maslinarstva jednom tjedno!