Kako se zaštititi od maslinove buhe, maslinina tripa i medećieg crvčka piše naš suradnik dipl. ing. Josip Ražov
Maslina ima brojne neprijatelje, tj. štetočine. Velika većina je dobro proučena i manje – više se poznaju i njihovi životni
ciklusi i načini suzbijanja. Osobito je ovo slučaj u razvijenijim maslinarskim zemljama, kao što su Italija, Španjolska, Grčka, Portugal, pa u novije vrijeme i
Kalifornija, Novi Zeland…
To su i velike zemlje, puno veće od Hrvatske pa su tamo i preporuke vrlo različite od regije do regije. I u Hrvatskoj je maslinarstvo ipak na dosta visokim granama i velik dio problematike vezan uz uzgoj maslina se relativno dobro poznaje, pa i u zaštiti masline. Ipak, ne pratimo baš sve kako bismo trebali pa nas neke štetočinje znaju i iznenaditi. Najbolji primjer je izuzetno velika pojava maslinovog svrdlaša prošle godine koji je svojom pojavom iznenadio i stručnjake.
Ovakvih primjera manje poznatih štetnika koji iznenade ima još. U narednom periodu tako će svi zasigurno voditi računa o maslinovoj muhi, možda i mediču pa i paunovom oku, te se o njima često i piše. Maslinari o tim najvažnijim štetnicima tako imaju informaciju, no što je sa nekim manje poznatim štetočinjama i koliko bismo trebali poznavati i njih? Jer, kad se pojave, tada je najčešće već i kasno. Osvrnuli smo bi se ovaj put, stoga, na neke manje zamijećene štetočinje.
Maslinova buha
Ovog štetnika stručnjaci uglavnom poznaju (iako i tu ima iznimaka) no na terenu je primjetno da ga maslinari često uopće ne poznaju. U proljeće i ljeto mogu se vidjeti bijele pamučaste prevlake koje su nakupljene na vršnom lišću grančice ili oko plodova. Često se mogu javiti i u većoj mjeri pa obuhvatiti i veći dio stabla. Radi se o malom kukcu pod imenom maslinova buha.
Ako se razmakne pamučasta prevlaka unutar tih nakupina, može se primijetiti mali kukac s krilima veličine 1 – 2 mm. Štetnik siše mlade izboje, cvatove, lišće i plodove masline. Ujedno izlučuje i velike količine medne rose. Time prvenstveno slabi stablo, grane su prekrivene bijelim prevlakama te je i fotosintetska aktivnost slabija, kao i vegetativni porast. Na mednu rosu gotovo obvezatno se naseli gljiva čađavica, stabla su vrlo neugledna, a plodovi nečisti islabo razvijeni.
Suzbijanje često nije potrebno, ili se štetnik suzbija prskanjem drugih štetnika, primjerice maslinovog moljca. Međutim, ako se pojavi u većoj mjeri, tada je prva mjera rezidba zaraženih izboja. Ako na izboju ima cvatova koji su zaraženi, tada ovo i nije dobra mjera jer ćemo odstraniti i budući urod. U tom slučaju treba pristupiti prskanju i to jednim od sistemičnih insekticida, primjerice dimetoat ili neki od preparata na bazi neonikotinoida.
Maslinin trips
Simptome koje izaziva ovaj štetnik često ne prepoznaju niti stručnjaci. U proljeće i početkom ljeta (svibanj, lipanj) na grančicama vide se deformirani, iskrivljeni, uvijeni i izobličeni listovi. Za vrijeme ljetnih vrućina ovo se više ne pojavljuje jer štetnik ulazi u svojevrsnu pauzu, te može opet postati aktivan krajem ljeta uz opetovanu pojavu simptoma.
Stoga je čest slučaj da se u jesen vide grane koje na sredini imaju deformirane listove dok su vršni listovi opet zdravi. Uzročnik je maleni kukac – trips ili resičar koji se proširio upravo zbog pretjerane i nekontrolirane primjene kemijskih sredstava za zaštitu bilja koja su širokog spektra (već spomenuti piretroidi!) koja su u velikoj mjeri uništavala i prirodne neprijatelje. Štetnik siše lišće koje se uslijed toga deformira.
Iz 16. broja časopisa Maslinar.
Maslinar potražite na svim kioscima ili ga naručite na linku Časopis.
