Ljeto je razdoblje u kojem sunčeva svjetlost postaje i blagoslov i prijetnja za biljke. Iako im je svjetlost neophodna za fotosintezu, intenzivna vrućina i prejak UV zračenje mogu ozbiljno narušiti njihovo zdravlje. Kad temperature porastu iznad 35 °C, fotosinteza se usporava, a iznad 40 °C gotovo prestaje. Biljke tada ulaze u stres, gube vlagu, lišće im vene, a plodovi mogu zadobiti opekline. U takvim uvjetima, zasjenjivanje nije samo dodatna pomoć, već često i nužna mjera zaštite.
Posebno su ranjive mlade sadnice i bilje s nježnim lišćem, kao i biljke koje rastu u teglama ili plastenicima. One brže gube vlagu, podložne su naglim promjenama temperature i teže se oporavljaju od vrućinskog udara.
Zasjenjivanje se može provesti jednostavno, ali učinkovito. U plastenicima se često koriste mreže koje smanjuju količinu izravnog svjetla, dok se u vrtovima i na balkonima biljke mogu zaštititi pomicanjem u polusjenu, upotrebom improviziranih zaklona ili sadnjom viših biljaka koje im stvaraju prirodan hlad.
Važno je pritom ne pretjerati – cilj nije oduzeti biljkama svjetlo, već ih zaštititi u najkritičnijem dijelu dana, kada sunce najjače prži. Pravilno zasjenjene biljke bolje zadržavaju vlagu, jače su, otpornije na bolesti i redovito donose urod čak i u razdobljima izraženih suša.
U vremenu sve učestalijih klimatskih ekstrema, ovo znanje postaje dio osnovne vrtne i poljoprivredne prakse. Dobra sjena ljeti nije luksuz, nego mudra prilagodba prirodi.
Konkretna primjena zasjenjivanja u masliniku, vinogradu i plasteniku
Maslinici – zaštita mladih stabala i prevencija toplinskog šoka
Iako maslina slovi kao izdržljiva mediteranska kultura, mlade sadnice u prve dvije do tri godine mogu biti vrlo osjetljive. Tijekom žarkih ljeta tlo se brzo isušuje, a mlado lišće izloženo je opasnosti od ožegotina. Praksa pokazuje da lagana zasjenjiva mreža postavljena iznad svake biljke, ili jednostavan okvir od kolaca i platna, može bitno smanjiti stres. Usto, premazivanje debla bijelim vapnom dodatno štiti koru od pregrijavanja i pucanja.
Vinogradi – ravnoteža između sunca i hlada
Vinova loza voli sunce, ali u fazi dozrijevanja grožđa previše izravnog zračenja može štetiti, pogotovo kod bijelih i osjetljivijih sorata. Javljaju se ožegotine na bobicama, koje smanjuju kvalitetu i izazivaju tehnološke probleme u preradi. Zasjenjivanje se u vinogradima najčešće postiže dobrim rezom i rasporedom lisne mase. U nekim se slučajevima, osobito u ravničarskim vinogradima, iznad redova postavljaju privremene mreže koje hlade, a reflektirajuće folije na tlu dodatno reguliraju mikroklimu unutar reda.
Plastenici – bez zasjene nema stabilne proizvodnje ljeti
Plastenici su osobito osjetljivi na temperaturne ekstreme jer se u njima zrak brzo zagrijava, a ventilacija često nije dostatna. Već pri 40–45 °C, biljke poput rajčice, paprike ili krastavaca ulaze u toplinski stres, a kvaliteta uroda naglo pada. Zasjenjivanje se najčešće rješava postavljanjem mreže na vanjski ili unutarnji dio konstrukcije, ovisno o tipu plastenika. U nekim slučajevima koristi se i premazivanje krova vapnenim mlijekom, koje reflektira dio svjetla i snižava temperaturu. Uspješna regulacija svjetla i topline u plasteniku čini razliku između uspješne sezone i potpune štete.
Zaključno, zasjenjivanje nije samo praktično rješenje za povrtnjak ili balkon, već i sve važnija mjera prilagodbe profesionalne poljoprivrede klimatskim promjenama. U masliniku čuva mlada stabla, u vinogradu štiti grozdove, a u plasteniku omogućava zdrav i neprekinut uzgoj tijekom ljeta. Uz malo pažnje i pravovremenu intervenciju, biljke će nam uzvratiti – zdravljem, otpornošću i plodovima pune kvalitete.
Siniša Marasović
Novi broj časopisa Maslinar možete naručiti na sljedećem linku
