Zašto su dušik, fosfor i bor bitni za bolji urod masline?

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin
stablo-masline

Stručni suradnik Maslinara dr.sc. Marin Krapac istražuje ulogu dušika, fosfora i bora u prehrani masline te ističe da s gnojivima valja biti pažljiv.

Maslina kao većina drvenastih kultura ima sposobnost skladištenja hraniva  i zbog toga za razliku od ostalih poljoprivrednih kultura ima manje zahtjeve za gnojidbom. Možda zbog ove tvrdnje pojedini proizvođači smatraju da maslinu ne treba gnojiti, no ova tvrdnja nije u potpunosti točna, odnosno ovisi o prirodnoj opskrbljenosti tla hranivima.

Iako prirodna opskrbljenost tla nekim hranivima može biti zadovoljavajuća ili je tlo meliorativnom gnojidbom opskrbljeno dovoljnim količinama fosfora i kalija, za normalan rast i razvoj biljke tijekom godina, zbog odnošenja priroda s površine, udio pojedinog hraniva se smanjuje te je zbog toga nedostatak potrebno nadomjestiti gnojidbom.

Za utvrđivanje stanja opskrbljenosti hranivima u tlu korisno je svake tri godine provesti analizu tla, kako bismo na temelju rezultata analize mogli gnojidbom biljci dodati odgovarajuća hraniva. Maslina usvaja hraniva u topivom obliku, pa se može dogoditi da nakon provedene kemijske analize tla rezultat pokaže da pojedinog hraniva ima u tlu, no na biljci se, zbog nemogućnosti usvajanja, mogu javiti simptomi nedostatka.

Zbog toga je, ukoliko sumnjamo na nedostatak pojedinog hraniva, potrebno osim analize tla napraviti i analizu biljnog materijala, odnosno listova.

Dušik, fosfor i bor

 Dušik (N) je makroelement koji biljka u većoj količini treba za sintezu aminokiselina, klorofila i ostalih fiziološki važnih spojeva. Dušik se slabo veže na čestice tla, a potječe iz organske tvari ili ga mogu iz zraka apsorbirati bakterije stvarajući kvržice u simbiozi s leguminozama. Maslina ga u većim količinama koristi za rast i razvoj listova i izboja, odnosno izgradnju vegetativne mase, no dušik je važan element i u rastu generativnih organa cvjetova i plodova.

U uvjetima nedostataka ovog elementa osim karakterističnog žućenja listova slabije je zametanje plodova, porast izboja i prinos. Gnojidba dušikom povoljno utječe na zametanje plodova i razvoj dvospolnih cvjetova koji nakon oplodnje donose plod.

Glavnina tala primorske Hrvatske su smeđa tla na vapnencu (kalkokambisol) i crvenice (terra rosa). Opskrbljenost ovih tala fosforom (P) je vrlo niska i zbog toga je ovaj makroelement potrebno dodati gnojidbom. Iako je fosfor element čija uloga u ishrani masline nije detaljnije istražena, prema dostupnim podacima, on utječe na zametanje plodova, a time i na urod. Ukoliko nije primijenjen u meliorativnoj gnojidbi, kada ga je najbolje dodati u tlo, fosfor se može primijeniti i u dopunskoj gnojidbi masline, ali ga je tada potrebno aplicirati dublje kako bi ga biljka mogla korjenovim sustavom što jednostavnije usvojiti.

Odgovarajuća koncentracija fosfora u listovima jest 0,1 – 0,3 % na osnovu suhe tvari, a simptomi nedostatka se mogu uočiti ukoliko je količina manja od 0,05 %.

 

Tekst preuzet iz 40. broja časopisa Maslinar.

Za više informacija o maslinama i maslinarstvu, pretplatite se na časopis Maslinar.

Previous
Next
Previous
Next

Maslinar u vašem
inboxu!

Primajte novosti i zanimljivosti iz svijeta maslinarstva jednom tjedno!