Važan antioksidans, topiv u mastima, je vitamin E koji štiti stanične membrane od procesa oksidacije i nalazi se u maslinovom ulju
Maslinovo ulje, taj zaštitni znak mediteranske prehrane, pokazuje mnoge blagotvorne učinke na očuvanje zdravstvene ravnoteže čovjeka. Među njegove terapeutske učinke, suvremena znanost ubraja i zaštitno djelovanje na jetru – tzv. hepatoprotektivno djelovanje. Jetra je jedan od najvećih organa u organizmu koji se često naziva centralnim laboratorijem organizma.
Sudjeluje u gotovo svim ključnim biokemijskim reakcijama u organizmu (metabolizam makronutrijenata – ugljikohidrata, masti i bjelančevina), osiguravanju i pohrani energije (glukoza u obliku glikogena se skladišti u jetri), sintezi žuči, pohrani vitamina topivih u mastima (A, D, E i K), uklanjanju štetnih tvari iz organizma (detoksifikacija organizma), sintezi kolesterola i mnogim drugim funkcijama.
Bolesti jetre
Jetra, dakle, predstavlja iznimno važan organ u očuvanju tako krhke homeostaze organizma. Učestala izloženost štetnim tvarima (toksinima iz okoliša, drogama, alkoholu, produktima kroničnih upalnih procesa u organizmu, antibioticima) dovodi do različitih oštećenja stanica jetre koji se očituju kroz stanje hepatitisa (A, B i C) i ciroze jetre. Bolesti jetre su danas jedan od većih problema u svijetu i predstavljaju važan javnozdravstveni problem.
Hepatitis C najčešće prelazi u kronični oblik s mogućnošću razvoja ciroze i karcinoma jetre. U rizične skupine se ubrajaju ovisnici o drogama, pacijenti koji često primaju krv, osobe rizičnog seksualnog ponašanja, osobe čije su tetovaže izvršene nesterilnim priborom. Oko 10-35% alkoholičara razvit će alkoholni hepatitis iz kojeg se dalje razvija ciroza jetre.
U svijetu je danas veliki postotak nealkoholnog steatohepatitisa (NASH bolest jetre, non-alcoholic fatty liver disease) koji obuhvaća između 20-30% populacije u razvijenim zemljama.
Osobe koje obolijevaju od ove bolesti često uz nju pate i od metaboličkog sindroma ili tzv. bolesti X. To je naziv za skupinu poremećaja koji se očituju kroz četiri ključna faktora: pretilost, tj. nakupljanje masnog tkiva u predjelu stomaka, dislipidemiju (povećanu razinu triglicerida u krvi, povećanu razinu „lošeg“ LDL kolesterola), povećani krvni tlak i poremećaj metabolizma glukoze (inzulinska rezistencija).
Nealkoholni steatohepatitis pojavljuje se kod osoba koje ne konzumiraju veće količine alkohola, a rizični faktori su pretilost, dijabetes, hiperlipidemija i prekomjeran unos bezalkoholnih pića (tzv. soft drinks) koja sadrže visoke koncentracije prerađenog šećera.
Ulomak teksta iz 68. broja časopisa Maslinar.
Novi Maslinar potražite na svim kioscima ili ga naručite na linku Časopis.
