Žene oblikuju budućnost maslinarstva

Kažu da svaka žena drži tri kantuna kuće. Ali kažu to u svoja četiri zida, da nitko ne čuje. Javno joj to ni mrtvi ne bi priznali. Ali… tko je oduvijek čistio tek ubrane masline od lišća, da budu sređene za u uljaru? A tko pere bačve, spremnike, kašete? Tko priprema marendu za težake? Tko puni boce? Lijepi etikete? Tko bude na štandu i tržnici uvijek nasmijan? Tko priprema salamure, paštete, likere? Sakuplja grane?

Žene su ključne

Od pamtivijeka su žene uvijek aktivno sudjelovale u poljoprivrednim radovima. Nije bilo vrta, polja, oranice, sjetve ili berbe, a da ženska noga nije u brazdu kročila i naručje puno plodova doma donosila. Dok su muškarci bili u lovu, žene su uzgajale povrtne kulture i brinule da na stolu bude svega pomalo. Za težake, za dicu. Ali baš kao i tada, i danas je njihov doprinos nekvantificiran, nezapažen ili se svrstava u onaj neformalni dio kućne i obiteljske ekonomije. U kontekstu maslinarstva, žene su često ključne u sezonama berbe, prerade i brige za masline i maslinovo ulje, posebice u malim i obiteljskim gospodarstvima. One pored fizičkog rada, preuzimaju na sebe brigu o specifičnim vrijednostima poput prenošenja tradicionalnih znanja s koljena na koljeno, očuvanje tla i okoliša i odgovornost prema lokalnoj zajednici.

Zbog tog ključnog doprinosa žena u poljoprivredi diljem svijeta, Ujedinjeni narodi su proglasili 2026. Međunarodnom godinom žena poljoprivrednica (International Year of the Woman Farmer – IYWF 2026), s ciljem promicanja rodne ravnopravnosti, prepoznavanja i osnaživanja žena u poljoprivredi. Tradicionalno smatrana kao dominantna muška djelatnost, poljoprivreda se sve više otvara ženama — bilo kao nasljednicama obiteljskih gospodarstava, bilo kao partnericama — rame uz rame s muževima, braćom ili predvodeći čitave obitelji. UN-ova inicijativa za 2026. godinu ima jasan cilj: istaknuti ključnu ulogu žena u poljoprivredno-prehrambenom sektoru širom svijeta i potaknuti konkretne politike i mjere kojima bi se uklonile sustavne prepreke s kojima se žene kontinuirano suočavaju.

Radna snaga

Prema podacima Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), žene čine značajan dio radne snage u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. U Hrvatskoj danas značajan dio poljoprivredne proizvodnje ovisi o ženama: gotovo 30 posto gospodarstava vodi ili je vlasnica žena. Međutim kada govorimo o radnoj snazi unutar obitelji ili OPG-a, žene predstavljaju čak 50 posto radne snage. Ipak, u poljoprivrednom sektoru su žene i dalje podzastupljene na čelnim pozicijama u odnosu na muške kolege a njihov pristup resursima nije ravnopravan. Žene se suočavaju s nižim plaćama, ograničenim pristupom zemljištu, nedostatnim financiranjima, nedostupnim tehnologijama i obrazovanjem te ograničenim sudjelovanjem u donošenju odluka.

Usprkos tome, svjedoci smo da žene u maslinarstvu nisu više nevidljive i više ne rade samo iza kulisa.  Sve su brojnije žene koje ne samo da sudjeluju u radu, nego preuzimaju vodeće uloge u upravljanju, inovacijama i održivom razvoju. Njihova prisutnost širi se, iako vrlo sporim tempom, kroz sve segmente poljoprivrednog sektora: okuražile su se kćeri, sestre, supruge, promiču oleoturizam, vode kušaonice i organiziraju degustacije, razvijaju programe edukacije o regenerativnoj poljoprivredi i održivom uzgoju maslina, promiču poljoprivredu usklađenu s biološkom raznolikošću, provode programe na farmama za školarce, istražuju nove načine promidžbe maslinarstva, koriste suvremene tehnologije, pronalaze nova rješenja kao odgovor na klimatske izazove. Brojne priče iz raznih mediteranskih zemalja pokazuju da žensko sudjelovanje u maslinarstvu počinje nadilaziti tradicionalne uloge i pridonosi strateškom razvoju sektora maslinarstva kao cjeline — od održivih poljoprivrednih praksi do podizanja svijesti o važnosti ravnopravnosti i ekonomskih mogućnosti za žene.

Drugačiji fokus

Žene u poljoprivredi često djeluju s drugačijim fokusom, konkretno na dugoročno očuvanje okoliša i etičko upravljanje zajedničkim resursima. One nemaju samo proizvodnu funkciju, nego preuzimaju odgovornost za brojne druge elemente koji se smatraju sporednima u odnosu na samu proizvodnju. Žene su najčešće najglasnije zagovarateljice očuvanja tla, vode i bioraznolikosti — faktori koji su ključni za održivost maslinarstva i poljoprivrede općenito. U mnogim maslinarskim regijama svijeta, žene uvode nove pristupe u smjeru regenerativne poljoprivrede, promiču lokalnu kulturu i tradiciju te doprinose očuvanju ruralnog identiteta.

S takvim pristupom, žene nisu samo pasivni sudionici poljoprivrednih procesa, nego aktivne graditeljice otpornijih i pravednijih sustava. One su most između generacija, prenose znanje i vrijednosti koje osnažuju zajednice i potiču inovacije prilagođene promjenjivim uvjetima okoliša i tržišta. Žene u maslinarstvu i poljoprivredi ne samo da rade u poljima, na oranicama, nasadima i maslinicima — one oblikuju budućnost hrane, ruralnih zajednica i održivih praksi. Zbog svega navedenoga žene moraju biti uključene u sve razine odlučivanja, od lokalnih inicijativa do međunarodnih politika. Samo uz ravnopravnu uključenost žena možemo izgraditi otpornije, pravednije i održivije poljoprivredne sustave za generacije koje dolaze.

Sinaj Bulimbašić

Maslinarski paket možete naručiti na sljedećem linku