NAVODNJAVANJE
Za maslinu vlada mišljenje kako je ona, uz badem i smokvu najotpornija voćka, stvorena za sušu, te da joj voda nije potrebna. Maslina jest otpornija od mnogih drugih biljaka, ali to ne znači da ne bi koristila vodu kada bi je imala. Karakteristika masline je da se vrlo brzo oporavlja od nedostatka vlage u tlu, tako da iscrpljenu maslinu kada je uvečer zalijemo, već ujutro možemo vidjeti oporavljenu i u boljoj kondiciji. Za navodnjavanje manjih maslinika (hrvatski prosjek oko 120 stabala) potrebna nam je akumulacija od 1500 metara kubičnih vode, što opet zavisi od mnogih čimbenika. A baš u lipnju, kada se rađaju plodovi, voda je najpotrebnija, pa ako nema kiše, trebalo bi ih zaliti najmanje tri puta sa po dvadesetak litara vode, bez obzira jesu li stabla rodna i tek posađena.
U jednogodišnjem ciklusu života masline postoje tri kritične faze kada je voda maslini najpotrebnija, pred početak vegetacije ili u fazi razvrstavanja pupova, druga je početak resanja ili pred i tijekom cvatnje i treća faza je početak rasta zametnutog ploda.
ZAŠTITA
Vrijeme je da zaštitimo zametnute plodove od uboda maslinovog moljca, a zaštitu je potrebno provesti u doba leta moljca, odnosno odlaganja jaja na plodove masline. Ženka nese jaja u blizini spoja ploda i peteljke, a tek izležena gusjenica uvlači se u plod kod peteljke, tu raste i živi oko 60 dana. Gusjenica jede sjemenku, a izlazi na isto mjesto gdje je i ušla u plod, plodovi otpadaju, a mi se čudimo kako to gotovo zreli plodovi bez uboda maslinine muhe padaju na tlo…
Ulomak teksta iz časopisa Maslinar br. 80.
Novi časopis Maslinar potražite na svim kioscima ili ga naručite na linku Časopis.
Za više maslinarskih savjeta i novosti kupite Maslinarski paket
