Suradnik Maslinara dr.sc. Marin Krapac preporuča prskanje maslina vodom za vrijeme niskih temperatura, jer se hlađenjem vode oslobađa toplina
Iako je zima period mirovanja u masliniku, nepovoljni biotski (štetnici i bolesti) i abiotski (jak vjetar, niske temperature, snijeg, jaka kiša) čimbenici utječu na kondiciju i rodnost stabala u idućoj vegetacijskoj godini.
Praćenjem prisutnosti štetnika i bolesti te pravovremenom preventivnom zaštitom u zimskom periodu smanjujemo negativan utjecaj biotskih čimbenika, no na negativan utjecaj abiotskih čimbenika vrlo često ne možemo djelovati, a njihove negativne posljedice često vidimo tek u vegetaciji.
Bura i jugo
Dva najčešća vjetra u zimskom periodu su bura i jugo. Dok jugo pridonosi višoj vlažnosti zraka koja u masliniku utječe na razvoj patogenih gljivica i pojavu bolesti, anticiklonalna bura, koja je suh vjetar, snižava vlažnost unutar maslinika i na taj način smanjuje mogućnost za rast i razvoj biljnih patogena, ali nepovoljno utječe na samu biljku.
Bura uzrokuje mehanička oštećenja grana, a na plitkim tlima i nakon jačih oborina kada je tlo vlažno olujni udari bure mogu uzrokovati i izvaljivanje cijelih stabala. Indirektan utjecaj bure na maslinu očituje se snižavanjem temperature zraka i mogućom pojavom posolice.
Ukoliko pri temperaturi zraka od 5°C puše bura jačinom od 50 km/h, osjet temperature se može sniziti za 6°C.
U kasnu zimu i rano proljeće puhanje bure može, osim mehaničkih oštećenja grana, uzrokovati i oštećenja pupova te smanjiti rast izboja i cvatova, te na taj način utjecati na manju rodnost.
Ukoliko se maslinici nalaze uz morsku obalu, na područjima izloženima utjecaju vjetra, osim direktnog negativnog utjecaja samog vjetra može se pojaviti i posolica. Jak vjetar nosi kapljice mora na kopno te one padaju na tlo i povećavaju udio soli u tlu.
Pojedine sorte su osjetljive na viši udio soli u tlu te na lokacijama gdje postoji opasnost od pojave posolice treba izbjegavati sadnju osjetljivih sorata.
Tako je, primjerice, talijanska sorta leccino tolerantna na visoku zaslanjenost (salinitet) tla, dok su frantoio i coratina vrlo osjetljive.
Ulomak iz teksta objavljenog u 43. broju časopisa Maslinar.
