Stručni suradnik Maslinara dr.sc. Kristijan Franin detaljno opisuje bakterijski rak masline, načine njegova širenja, sprečavanja i uništavanja
Za razliku od gljivičnih bolesti kod masline bakterijske su vrlo teško izlječive. Jedna zaražena biljka trajno ostaje izvor zaraze. Masline napadaju dvije opasne bakterije među kojima je i Pseudomonas savastanoi, uzročnik tzv. bakterijskog raka. Bakterija je proširena u svim područjima uzgoja masline.
Simptomi bolesti se očituju u pojačanom i nekontroliranom rastu biljnog tkiva. Nastaju izrasline-kvržice (tumori) na izbojima, granama i deblu. Rjeđe se ovakvi simptomi mogu pojaviti na listovima, plodovima ili čak korijenu. Na mladim izbojima formirane kvržice su svijetlozelene, glatke i mekane. Starenjem postaju tvrđe i hrapave, a nakon određenog vremena na njima se mogu primijetiti brazde i pukotine.
Opasna kiša
Izrasline koje nastaju na biljci predstavljaju stalni izvor zaraze i prijetnju zdravim stablima unutar maslinika i u bližoj okolici. Bakterije koje žive unutar izraslina (kvržica) u kojima se razmnožavaju kroz cijelu godinu najznačajniji su izvor zaraze. Međutim prisutne su i na površini biljnih organa i to najčešće na listovima. Za širenje bolesti posebno opasni mogu biti dugi kišni periodi. Naime kiša ispire izlučevine u kojima su prisutne bakterije s površine kvržica te ih prenosi na ostale dijelove stabla.
- Pročitajte članak: Pucanje kore može dovesti do raka masline
Osim kiše, bolest može prenositi vjetar, insekti, ali i čovjek putem različitih agrotehničkih zahvata, poput rezidbe i berbe. Bakterija je sastavni dio mikroflore probavnog sustava Maslinine muhe, iako nije dokazano da je muha prenositelj zaraze. Isto tako ovaj mikroorganizam ulazi u biljku i putem rana, odnosno ožiljaka nastalih nakon otpadanja lišća, premda do zaraze može doći i kroz prirodne otvore (lenticele).
Rane koje nastaju kao posljedice oštećenja od tuče i olujnih vjetrova također ostavljaju otvoreni ulaz patogenu kao i pucanje kore uzrokovano smrzavanjem. Rezidba pa i berba posebno tresačima olakšava širenje te prodor i zarazu.
Optimalni uvjeti za razvoj bakterije su od 22 do 25 C, te relativna vlažnost zraka od 80 posto, iako se može razmnožavati pri temperaturnim vrijednostima od 18 do 28 C. Period inkubacije varira ovisno o dobu godine. Ako do zaraze dođe u jesenskom periodu, onda se prvi simptomi (izrasline) obično pojavljuju nakon nekoliko mjeseci, najčešće u proljeće.
Međutim, ako je zaraza ostvarena u proljeće, onda se prvi simptomi manifestiraju nakon dva do tri tjedna. U nepovoljnim uvjetima, a to su visoke temperature i ljetna suša te hladne zime njena aktivnost je usporena pa bakterija miruje.
Ulomak teksta iz 68. broja časopisa Maslinar.
Maslinar potražite na svim kioscima ili ga naručite na linku Časopis.
