Višestruka upotreba maslinovog ulja seže u daleku prošlost, u razdoblje od 4000 godina prije Krista, kada se ono koristilo kao hrana, lijek i kozmetički preparat. Stari Egipćani koristili su ga u parfemima i kremama, dok su ga Rimljani nanosili na kožu kao losion poslije kupanja kako bi koža zadržala elastičnost. Pojava prve kreme protiv bora povezuje se s Kleopatrom koja je koristila maslinovo ulje u smjesi s mlijekom, tamjanom i smrekinim bobicama.
Alexandre Cabanel – Cleopatre
Oksidacijski stres
Mediteranska prehrana, temeljena na svakodnevnom unosu voća i povrća i maslinovom ulju, prepoznata je kao najzdraviji model prehrane zbog velikog unosa antioksidansa, biološki aktivnih spojeva čije se djelovanje povezuje s prevencijom navedenih teških oboljenja, od kojih su neka vodeći uzročnici smrtnosti u svijetu.
Pojam antioksidans danas je vrlo popularan, a označava tvar koja štiti stanicu od oksidacijskog djelovanja slobodnih radikala. Slobodni radikali nastaju svakodnevno u organizmu kao proizvod razlaganja kisika u procesu oksidacije hrane u stanicama. Njihovo nagomilavanje u organizmu dovodi do oksidacijskog stresa koji narušava zdravlje i ubrzava proces starenja te se kao posljedica u organizmu javljaju mnoge degenerativne promjene.
U stanicama melanoma (zloćudni tumor pigmentnih stanica kože) zabilježena je povećana koncentracija slobodnih radikala, pa se oksidacijski stres dovodi u vezu s pojavom oštećenja DNK izazvanih UV zračenjem. Budući da je oksidacijska šteta koju uzrokuje UV zračenje na očima i koži danas jasno potvrđena, povoljno djelovanje prirodnih antioksidansa može značiti izuzetno važnu unutarnju zaštitu organizma koju je potrebno uskladiti s odgovarajućim izlaganjem suncu. Koža je iznimno osjetljiva na oksidacijski stres koji može biti uzrokovan unutarnjim ili vanjskim faktorima. Unutarnji faktori odnose se na hormonski disbalans, alkohol, nedostatak antioksidansa, dok vanjski faktori, između ostalog, uključuju ultraljubičasto zračenje.
Više u časopisu Maslinar broj 64.
